Ispadanje kose nakon bolesti i stresa nije neuobičajeno! No, znate li koje pretrage trebate napraviti?

žena, kosa, ljepota

Što trebate znati o utjecaju bolesti na zdravlje kose?

1. Ispadanje kose nakon bolesti i stresa nije neuobičajeno

Jedan od simptoma koji su posljedica COVID-19 je i ispadanje kose. Oko 50% pacijenata nakon preboljele infekcije ima upravo problem s opadanjem kose. Radi se o telogenom efluviju, koji nije rijetka pojava u dermatološkim ordinacijama. To je difuzno opadanje kose koje se javlja 2-3 mjeseca nakon utjecaja potencijalnog stresora, u ovom slučaju virusne infekcije. Nije specifičan samo za COVID i može se javiti nakon bilo koje virusne ili druge infekcije, ali kako je uz pandemiju i opće stanje u zemlji i u svijetu specifično i pod konstantnim bombardiranjem lošim vijestima, uz fizičku traumu izazvanu samim virusom imamo i psihološki faktor, zbog čega se utjecaj multiplicira. Ukratko, ciklus rasta dlake dijelimo u tri faze. Anagena faza je aktivan rast kose koji traje 3-6 godina, slijedi je faza mirovanja i potom faza ispadanja. Do ispadanja kose dolazi kada na folikul djeluje neka štetna tvar izvana ili iznutra, što znači da organizam mora uravnoteženo funkcionirati. Normalno je ispada do sto vlasi dnevno. Ako je taj broj veći, govorimo o telogenom efluviju, dakle prijevremenom prekidu anagene faze i prijelazu u katagenu i telogenu fazu zbog čega se kosa difuzno prorjeđuje. Najčešći uzroci su trudnoća, psihološka trauma (kojom je pogođen cijeli svijet, a u Hrvatskoj dodatno pogoršan potresima), bolest, hospitalizacija, kirurški zahvat, pothranjenost i lijekovi. U jednoj studiji provedenoj na 15.345 pozitivnih pacijenata na COVID-19, u bolnici Henry Ford Hospital, u Detroitu dokazano je da su svi oboljeli pacijenti bili pod znatno većim psihološkim stresom. Usto, oslobađanje proinflamatornih citokina i oštećenje antikoagulacijskih mehanizama mogu utjecati na razvoj telogenog efluvija. Uz sistemski upalni odgovor i stvaranje mikrotromba unutar folikula vlasi u čijem smjeru je i provedena ova studija. Upravo navedeni mikrotrombi mogu dovesti do okluzije krvnih žila folikula vlasi. Većina pacijenata imala je teški oblik bolesti te bila na terapiji antibioticima, sistemskim kortikosteroidima i/ili hidrokinonom.

2. Rast kose postupno se vraća u normalu

Telogeni efluvij nastaje nešto češće kod žena nego kod muškaraca, a najčešće unutar 6 do 12 mjeseci dolazi do oporavljanja kose i to je važno objasniti pacijentima. Po prekidu uzimanja lijekova te oporavljanjem organizma nakon infekcije COVID-19 postupno će se i rast kose vraćati u normalu, ali za to je potrebno i dulje od godinu dana s obzirom na limitiranost brzine rasta kose. Treba pričekati da se ciklus rasta kose vrati u anagenu ili fazu rasta. Savjetuje se korigiranje malnutricije i dodatnu suplementaciju proteinima, vitaminima i željezom te elementima u tragovima kao što su selen, bakar i cink i svakako edukacija pacijenata kako bi se pojasnilo o kakvom se poremećaju radi i zbog čega nastaje. Drugim riječima, važno je znati da se radi o uobičajenom poremećaju nakon teške infekcije koja je još dodatno praćena jakim psihičkim opterećenjem. U liječenju, odnosno kako bismo pospješili što bolji oporavak, mogu se provoditi mezoterapijski postupci, PRP te transplantacija matičnih stanica. Osim toga, bez obzira na akutnu infekciju, svakako treba provjeriti i hormone štitnjače, prisutnost anemije ili drugih poremećaja.

3. Može doći i do dodatnih pogoršanja bolesti kože

Osim telogenog efluvija, zabilježene su i neke kožne manifestacije povezane s infekcijom COVID-19. Najčešći je morbiliformni osip sličan ospicama na koži tijela. Također se mogu javiti promjene na okrajinama slične ozeblinama, vaskularni osipi (livedo retikularis, purpura…), osipi slični vodenim kozicama, urtikarije, a zabilježeni su slučajevi i polimorfnih osipa. Još uvijek nisu svi mehanizmi nastanka razjašnjeni, a neki od navedenih povezani su i s cjepivom. Napominjem da postoji nekoliko slučajeva angioedema i jakog edema nakon cjepiva, a prethodno su bili aplicirani fileri na što treba obratiti pažnju. Svi dosadašnji slučajevi bili su bez posljedica te je sistemskom kortikosteroidnom terapijom te antihistaminicima došlo do brze regresije svega navedenoga. Ne treba posebno naglašavati da tijekom stresnog razdoblja kojem svjedočimo dolazi do pogoršanja svih psihosomatskim bolesti kože poput seboreičnog dermatitisa, psorijaze i brojnih drugih. Potom veći je broj iritativnih i alergijskih dermatitisa na rukama te su se javile i maskakne, kao posljedica korištenja agresivnih i neprovjerenih dezinficijensa i nepravilnog korištenja neadekvatnih maski za lice.

Ispada vam kosa? Dermatologinja upozorava na pojavu kojih simptoma trebate odmah tražiti pomoć

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!