Ljetni godišnji odmor – period godine koji mnoge najviše veseli.
Neke zbog vrućina, druge zbog mora i kupanja, a treće jer je sve jednostavno drukčije i opuštenije dok su ljudi nasmješeniji i zadovoljniji. No, godišnji odmori nose i određene zdravstvene rizike koje je moguće i spriječiti. Zato smo prikupili nekoliko savjeta, ideja i zanimljivosti koji vam mogu olakšati vrućine i uljepšati bijeg od svakodnevice. Ostanite ovog ljeta zdravi, sigurni i opušteni.
Što jesti kada je vani ovako jako vruće? Nutricionistica ima brze i jednostavne ideje
1. Odmarajte se koliko možete – najbolje više od tri tjedna
Istraživanje Europskog kardiološkog društva govori da više od tri tjedna godišnjeg odmora u nizu može pomoći da živite dulje. Studija koja je trajala čak 40 godina isprva je imala svrhu istražiti rezultate zdravog života (vježbanje, uravnotežena prehrana i prestanak pušenja) kad je riječ o dugoročnom sprečavanju razvoja srčanih bolesti.
Nemojte misliti da će vam zdrav način života nadoknaditi pretjerani rad i odricanje od godišnjeg odmora, rekao je Timo Strandberg, vodeći autor studije i profesor s helsinškog sveučilišta i dodao:
“Odmori mogu biti odličan način za ublažavanje stresa.”
2. Izbjegavajte hladna pića
Kako bismo utažili žeđ, ljeti najčešće posežemo za hladnim napitcima. No, bolje ćemo se rashladiti ako pijemo tekućine sobne temperature ili konzumiramo tople čajeve i napitke. U zemljama gdje vrućine ne prestaju tijekom cijele godine, tradicionalno se piju topli čajevi kako bi rashladili organizam, savjetuje nutricionistica Darija Vranešić Bender.
3. Kako se srčani bolesnici trebaju ponašati na ljetovanju?
Srčani bolesnici koji boluju od popuštanja srca jako teško i loše podnose visoke temperature pa je zato za njih najbolje ići na godišnji odmor početkom ljeta ili, još bolje, na kraju ljeta. Dakle, ili lipanj ili rujan. Bolesnici koji boluju od koronarne bolesti dobro toleriraju visoke temperature i za njih nema nekakvih posebnih ograničenja. Oni moraju paziti na to da se naglo ne izlažu hladnoj vodi, to je za njih osobito važno, objašnjava dr. med. Dražen Šebetić, specijalist internist i subspecijalist kardiolog te dodaje:
Srčani bolesnici na godišnjem odmoru trebaju izbjegavati neuobičajeno velike napore koji nisu adekvatni njihovu zdravstvenom stanju, to je prva stvar. Zatim trebaju izbjegavati nagle i velike gubitke tekućine jer već samim uzimanjem lijekova oni najčešće imaju povećane gubitke tekućine, a u ljetnim mjesecima se može dogoditi da uslijed nekakvog neadekvatnog napora dođe do povećanog gubitka tekućine. Isto tako treba izbjegavati pretrpavanje hranom. Hrana mora biti prilagođena vanjskim uvjetima i samoj bolesti pacijenta.
4. Budite sigurni u vodi i pazite na djecu
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7 posto u skupini ozljeda. U svijetu godišnje od utapanja smrtno strada 236.000 osoba. Najviše je stradalih, njih 90 posto, u gospodarski slabo i srednje razvijenim državama svijeta. U posljednjih deset godina u Republici Hrvatskoj od slučajnog utapanja prosječno godišnje umre oko 90 osoba.
Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 posto. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati pri svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih iskusnijih plivača.
5. Pomozite si kod opeklina od sunca
Opekline od sunca mogu se zadobiti čak kod prisutne naoblake i na visokim planinama. Naravno, nisu u opasnosti samo osobe svijetle puti, već svi koji se predugo izlažu suncu bez potrebne zaštite. Od terapije u težim slučajevima savjetuje se uzimanje protuupalnih lijekova kao što je aspirin ili ibuprofen. Obavezno treba uzimati što više tekućine, aplicirati hladne obloge na kožu ili, ako je moguće, tuširati se hladnim tušem. Korisno je aplicirati losione koji vlaže kožu i, prema potrebi, antibiotske masti.
6. Ne pretjerujte s klimom!
Razlika u temperaturu u prostoriji s rashladnim uređajem u odnosu na vanjsku temperaturu ne bi smjela biti veća od 7ºC jer se nijedan, a pogotovo ne stariji organizam u kratkom vremenu ne može adaptirati na naglu promjenu temperature. Rashladne uređaje potrebno je redovito održavati kako bi se izbjegla kontaminacija zraka mikroorganizmima (bakterije, plijesni) i drugim zagađivačima koji uzrokuju iritaciju sluznica s mogućim alergijskim reakcijama i infekcije dišnih puteva, upozoravaju iz NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”.
U Hrvatskoj od slučajnog utapanja godišnje umre čak 85 osoba – kako spriječiti?
Foto: Shutterstock
