Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je konferencija “Lov na tihog ubojicu” s ciljem da se skrene pozornost na važnost prevencije arterijske hipertenzije, a time i na prevenciju kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i bubrežnih bolesti.
Ovo je akcija koja mora trajati cijeli život, program koji mora biti iznad politike i koji će nadživjeti i ovu, i onu iduću i sve druge političke garniture. Zbog sadašnjih i budućih generacija Lov na tihog ubojicu nikada ne smije prestati, riječi su kojima je akademik Bojan Jelaković započeo svoje izlaganje na konferenciji “Lov na tihog ubojicu” koju su organizirali Večernji list i Hrvatska liga za hipertenziju, a suorganizatori su, uz Medicinski fakultet, i Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Ministarstvo zdravstva.
Od arterijske hipertenzije boluje više od 45% odrasle populacije, što je znatno više od dijabetesa s kojim živi oko 10% stanovništva. Hipertenzija je opasna jer je podmukla, bolesnici dugo nemaju tegoba i često se javljaju tek kada se razviju kobne posljedice. Prema izvještaju za 2020. godinu u Hrvatskoj je hipertenzija na četvrtom mjestu kao uzrok smrti u cijeloj populaciji, a na drugom mjestu kod žena. Kad se zbroje smrti zbog svih posljedica arterijske hipertenzije, tada je ona uvjerljivo na prvom mjestu u cijeloj populaciji.
Hipertenzija je kao uzrok smrti još ne tako davno bila na sedmom mjestu, danas je na prvom, a Hrvatska se po svim rizičnim čimbenicima nalazi u crvenoj zoni. Svi rizični čimbenici hipertenzije kao što su pretilost i pušenje također rastu. Te brojke iz prošlosti ne možemo promijeniti, ali možemo one ispred nas. Prevencija je najučinkovitiji, najjeftiniji i relativno najjednostavniji način brige o zdravlju nacije, rekao je akademik Jelaković.
Glavni demoni hipertenzije su prekomjeran unos kuhinjske soli, pretilost, nedovoljno voća i povrća, nedovoljna tjelesna aktivnost i pušenje, a upravo su sve to bile teme panel diskusija o kojima su govorili stručnjaci iz tih područja. Primjerice, ako smanjimo dnevni unos soli za samo 4 grama na razini cijele populacije imat ćemo čak 10% manje smrti od koronarnih bolesti i 10% manje smrti od moždanog udara.
Čak 6,7 milijuna preranih smrti od kardiovaskularnih bolesti u svijetu moglo bi se spriječiti kad bi ljudi u svoju svakodnevnu prehranu uvrstili voće i povrće u pet preporučenih porcija, pokazala su istraživanja.
Pet porcija zvuči puno, ali porcije su definirane npr. kao manja kruška, zdjelica salate ili 80 grama špinata, što zbilja nije puno. Bitna je sinergija nutrijenata i zato je važno unositi dovoljno kalija, kalcija, željeza, magnezija, cinka i vlakana, rekla je nutricionistica Eva Pavić iz Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara na panelu pod nazivom “Poboljšanje kvalitete života redovitom tjelesnom aktivnošću te unosom voća i povrća”.
O mjerenju tlaka i terapiji hipertenzije govorilo se na panelu “Pravilno mjerenje arterijskoga tlaka i povećanje adherencije”.
Dio pacijenata se javi s određenim smetnjama, malo njih javi se svom obiteljskom liječniku s izmjerenim visokim tlakom, iako i to biva sve češće. Međutim, uglavnom nema nekih većih smetnji i vrlo rijetko se pacijent pojavi sa simptomima visoke hipertenzije, opisuje praksu obiteljska liječnica dr. Valerija Bralić Lang.
Na konferenciji je Hrvatska liga za hipertenziju dodijelila nagrade uzorima, odnosno uzornoj tvrtki, uzornoj udruzi i uzornom pojedincu, koji svojim svijetlim primjerima pokazuju kako bi svi trebali razmišljati i raditi.
Posebna priznanja pripala su Sekciji studenata u hipertenziji Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ani Galić Skoko, ravnateljici Ljekarne Zagrebačke županije, Olgici Velkovski Škopić (Ljekarne Zagrebačke županije), Lovorki Bilajac (Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci), Vanji Vasiljev (Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci), Petru Šušnjari (Medicinski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku).
Pojedinac uzor je Laura Ćuti, Udruga uzor – Udruga Zdravi dan iz Solina te Tvrtka uzor PIK-u Vrbovec.
Podjsetimo, projekt Lov na tihog ubojicu na stručan, ali građanima pristupačan način objašnjava koliko je za adekvatnu borbu protiv kardiovaskularnih bolesti važna rana dijagnostika bolesti, pogotovo povišenog tlaka.
Projekt je pokrenut s ciljem podizanja svijesti o najvažnijim čimbenicima rizika za arterijsku hipertenziju, ali i za bubrežnu bolest te moždani udar. Nazivamo ih demonima hipertenzije, a među njih ubrajaju se prekomjeran unos kuhinjske soli, pretilost, nedovoljno voća i povrća, nedovoljna tjelesna aktivnost i pušenje. Tome se pridružuje stres. U akciji nastojimo opću populaciju obrazovati o tome kako pravilno mjeriti krvni tlak te kako je važno ustrajno uzimati lijekove. Uz to, uključeni su studenti i učenici jer želimo mlade buduće kolege senzibilizirati na ovaj ključni problem zdravlja u svijetu i u Hrvatskoj, objasnio je akademik Bojan Jelaković.
Projekt traje već dulje vrijeme, a intenzivno se odvija od ljeta prošle godine kada su liječnici i drugi stručnjaci u sklopu akcije obišli otoke Vis, Brač, Hvar i Korčulu.
“Cilj nam je obuhvatiti cijelu populaciju, ali primarno one krajeve gdje je zdravstvena skrb slabije dostupna. Bili smo i na potresom stradaloj Baniji u selima Majur i Prnjavor Čuntički, a ovoga na ljeta opet na moru, na otoku Lastovo. Osim educiranja populacije, određujemo glavne čimbenike kardiovaskularnog rizika, mjerimo centralni tlak, krutost krvnih žila, radimo ultrazvuk štitnjače itd. Rezultate šaljemo liječnicima ispitanika tako da ih mogu koristiti u svakodnevnom radu, ali koristimo ih i za istraživanja koja će pokazati kako bi bilo najbolje podići zdravstvenu skrb u tim područjima. Osim toga, radili smo javnozdravstvene akcije diljem Hrvatske mjerenjima tlaka, šećera i dijeljenjem edukativnih materijala na javnim prostorima”, zaključio je akademik.
Mjerenje arterijskog tlaka u COVID-19 pandemiji – znate li kako postupiti?
Ordinacija.hr
Foto: Pixsell
