Oko tri milijuna ljudi u svijetu pati od upalnih bolesti crijeva, čiji je uzrok i dalje nepoznanica.
Bolovi, grčevi u trbuhu, kronični proljev i umor samo su neki od simptoma koji će se javiti kod osoba oboljelih od Crohnove bolesti, a kod nekih se pacijenta tegobe neće ni javiti i bolest će se otkriti samo detekcijom komplikacija kao što su slabokrvnost ili pak neredoviti menstrualni ciklusi kod žena. Crohnova bolest (CB) spada u skupinu upalnih bolesti crijeva.
“Osim navedenim simptomima, karakterizirana je i nejasnim povišenjem tjelesne temperature, gubitkom apetita, nenamjernim gubitkom tjelesne težine, neadekvatnim rastom i tjelesnim razvojem u djece i adolescenata te povremeno krvi u stolici. CB može zahvaćati bilo koji dio probavne cijevi (od usta do anusa), a najčešće zahvaća spoj tankog crijeva s debelim. Tipično zahvaća sve slojeve probavne cijevi, a karakteristično za bolest je pojava “preskačućih lezija”, odnosno izoliranih areala probavne cijevi zahvaćene bolešću između kojih se nalaze segmenti zdrave probavne cijevi”, navodi prim. dr. sc. Vedran Tomašić, dr. med., spec. interne medicine i uže specijalnosti iz gastroenterologije u Klinici za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Sestara milosrdnica.
Dodaje i da će gotovo do polovice IBD bolesnika tijekom života osim tegoba s probavnom cijevi imati i tegobe drugih organa i organskih sustava. Tegobe mogu primjerice zahvatiti oči (crvenilo, bolovi, poremećaj vida), kožu (crveni bolni čvorići, bolne ulceracije), zglobove (otok, crvenilo, ukočenost) i/ili jetru (primarni sklerozirajući kolangitis – PSC).
“Saznati da bolujete od upalnih bolesti crijeva u osnovi je teško i stresno. Nema sumnje da je živjeti s ovom bolešću izazovno, jer su bolesnici primorani napraviti određene prilagodbe. Današnji pristup je reducirati činjenicu da bolest mijenja život, uz nastavak normalnog života u razvijenoj mreži osoba koje su podrška. Pritom svakako treba slijediti upute svog liječnika o redovitom uzimanju lijekova, čak i kada se bolesnici osjećaju dobro”, ističe liječnik.
Važno je bolest liječiti
Dugotrajno aktivna i neliječena CB može dovesti do razvoja komplikacija bolesti kao što su nastanak fistula (abnormalni “kanal” koji povezuje crijevo s kožom, drugom crijevnom vijugom, vaginom, mokraćnim mjehurom), koje se najčešće javljaju u perianalnoj regiji, pojasnio je liječnik te dodao;
“Tu je i mogućnost pojave striktura (upalno ili ožiljno suženje probavne cijevi), apscesa (nakupina tekućine izvan crijeva koja sadrži tekućinu, bakterije, gnoj), inkontinencije crijeva, anemije i toksičnog megakolona. Dijagnoza CB-a postavlja se u bolesnika sa simptomima i znakovima koji upućuju na IBD, a koristi se kombinacija krvnih nalaza (prisutnost upale, anemije, protutijela, nutritivne/vitaminske deficijencije), testiranja stolice (isključivanje infekcije i prisutnost upale), kolonoskopije (endoskopski pregled završnog dijela tankog i cijelog debelog crijeva), ezofagogastroduodenoskopije (endoskopski pregled jednjaka, želuca i početnog dijela tankog crijeva), endoskopije tankog crijeva videokapsulom, ultrazvuka abdomena, ultrazvuka crijeva (intestinalni ultrazvuk) i MR/CT enterografije te MR zdjelice (slikovna vizualizacija probavne cijevi za procjenu aktivnosti upale, proširenosti bolesti i detekciju eventualnih komplikacija).”
Ovo je 5 navika zbog kojih pacijenti imaju problema s probavom – upozorava gastroenterolog
Osnovni ciljevi liječenja CB-a su postizanje remisije bolesti i njezino dugoročno održavanje. Za pacijente s CB-om važno je da nastave raditi na unapređenju općeg zdravlja. Usporedo s liječenjem CB-a i kontrolama kod gastroenterologa, treba održavati redovitu fizičku aktivnost i ne pušiti.
Više o ovoj temi pročitajte sutra u magazinu Ordinacija.hr
Ordinacija.hr
