Kad se spomene kronična bubrežna bolest onda se gotovo neizostavno pomisli na dijalizu i transplantaciju, te završne stadije ove česte bolesti kad je vrijeme koje je trebalo biti iskorišteno za prevenciju i liječenje nepovratno izgubljeno.
Bolesnici koji su liječeni dijalizom i transplantacijom pokazuju zadivljujuću volju za život kada, prilagodivši se tako promijenjenoj svakodnevnici, nastavljaju borbu za svaki sljedeći dan. Oni moraju biti primjer svima, ali isto tako upozorenje kako se vrijeme koje svi imamo u borbi za zdravlje ne smije oholo prosipati.
Međutim ono što se manje zna i još rjeđe spominje da je kronična bubrežna bolest puno više od dijalize i transplantacije i da ona u najvećem broju slučajeva počinje puno prije toga. Malo se zna kako svaki deseti građanin Hrvatske ima kroničnu bubrežnu bolest što je otprilike jednako kao što vrijedi za šećernu bolest!
8 jednostavnih savjeta koji će vam pomoći da očuvate zdravlje bubrega
Malo se zna kako će tek dva od deset bolesnika s početnim stadijima kronične bubrežne bolesti, kad ima sijaset vremena i mogućnosti za prevenciju i liječenje, umrijeti ne doživjevši trenutak početka dijalize. Umrijet će od infarkta srca ili moždanoga udara jer je kronična bubrežna bolest jedan od najsnažnijih faktora rizika upravo za te bolesti od kojih danas još uvijek umire, i to prerano, najveći broj građana Hrvatske.
Malo se zna da je kronična bubrežna bolest važniji faktor rizika od šećerne bolesti. A koliko manje se govori o kroničnoj bubrežnoj bolesti u usporedbi sa šećernom bolesti ? Nitko ne bi želio da se o šećernoj bolesti prestane jednako ovako govoriti i još bolje raditi, ali neopravdano manje govori se o kroničnoj bubrežnoj bolesti.
Jedan od razloga je bio i nedostatak modernih, atraktivnih terapija pa niti industrija koja je snažan pokretač promicanja određenih stvari, koje su ponekad i vrlo korisne, ovdje nije imala interesa. I zaista, tek sada kada na raspolaganju imamo nove lijekove o kroničnoj bubrežnoj bolesti počinje se više govoriti što je u konačnici dobro i što je trenutak koji treba iskoristiti. Naša stručna društva – nefrološka, hipertenziološka, kardiološka i dijabetološka već odavno surađuju, ali većinom je to ostajalo u povojima.
Malo se isto tako zna kako je izostanak prevencije i loše liječenje ranih stadija kronične bubrežne bolesti, kada je još uvijek moguće usporiti klinički tijek, a ponekad sada čak ovim novim lijekovima i vratiti malo kotač vremena, nekoliko puta skuplje od liječenja dijalizom i transplantacijom koje se ubrajaju u najskuplje metode liječenja suvremene medicine.
To ekonomsko opterećenje posljedica je upravo velike učestalosti infarkta miokarda, srčanog zatajivanja, fibrilacije atrija, moždanoga udara, hospitalizacija kao posljedica neprepoznate i neliječene kronične bubrežne bolesti.
Zdravstvena pismenost o kroničnoj bubrežnoj bolesti najniža je kada se usporedi s bilo kojom drugom kroničnom nezaraznom bolesti. Prema rezultatima EHUH 2 studije kroničnu bubrežnu bolest u Hrvatskoj ima oko 12% odrasloga stanovništva, a od njih tek 6% zna da ima tu devastirajuću bolest.
Malo tko pomisli da u ovome trenu Hrvatskom hoda oko 200.000 ljudi koji imaju nekoliko puta veći rizik od infarkta srca ili moždanoga udara, samo zbog tamo neke kronične bubrežne bolesti.
No, na sreću, u Hrvatskoj se neke stvari ipak mijenjaju na bolje pa je tako na inicijativu Hrvatske lige za hipertenziju i Hrvatskoga društva za bubreg započet rad na osnivanju registra kronične bubrežne bolesti koji će biti pod okriljem Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva.
Malo se isto tako zna kako se kronična bubrežna bolest može vrlo jednostavno, i što je dodatno jako važno jer je riječ o vrlo učestaloj bolesti, jeftino dijagnosticirati. Samo na temelju procjene glomerularne filtracije i određivanja albuminurije u jednom uzorku urina moguće je vidjeti ima li netko kroničnu bubrežnu bolest i u kojem je stadiju.
Na inicijativu Hrvatskoga društva za hipertenziju i Hrvatskoga društva za bubreg danas je u Hrvatskoj moguće svim osobama koje imaju povećan kardiovaskularni i bubrežni rizik odrediti albuminuriju, i to već od razine primarne zdravstvene zaštite. S time se Hrvatska izdvaja i treba biti ponosna, a svi, to znači zdravstveni radnici i građani, ne bi smjeli to zanemariti i prokockati vrijeme.
Malo se zna kako je i za tako veliku učestalost kronične bubrežne bolesti u općoj populaciji odgovoran nezdrav način života što je isto odraz loše zdravstvene pismenosti. Ministarstvo zdravstva je pripremilo smjernice za podizanje zdravstvene pismenosti, a Hrvatska liga za hipertenziju svojom trajnom akcijom Lov na Tihog ubojicu to već dugo vremena provodi.
Kronična bubrežna bolest vrlo je učestala, važan je čimbenik kardiovaskularnih bolesti i dugo vremena vrlo malo je pažnje posvećivano ranim stadijima bolesti kada smo saveznici vremena. U Hrvatskoj su stvoreni svi preduvjeti da se kroničnoj bubrežnoj bolesti počne pristupati ozbiljno. Odgovorne moraju biti nadležne institucije, svi zdravstveni radnici, bolesnici, ali svi koji imaju povećan rizik nastanka kronične bubrežne bolesti.
Gdje ste Vi? Otiđite sutra svom liječniku obiteljske medicine, neka vam odredi kreatinin i albuminuriju i ulovit ćete vrijeme, a neovisno o tome počnite zdravo živjeti.
PROMO ČLANAK
