Alergije su reakcije našeg imunološkog sustava na inače bezopasne tvari, poput peludi, hrane ili životinjske dlake. Razumijevanje zašto i kako se javljaju alergije ključno je za njihovu prevenciju i liječenje.
Kako genetika, okoliš, prehrana pa čak i naš mikrobiom igraju ključne uloge u razvoju alergija te kako klimatske promjene i nove tehnologije utječu na prevalenciju alergija i mogućnosti liječenja? Evo što piše na stranicama MZSS-a.
5 svakodnevnih pogrešaka koje vam mogu otežati sezonu alergija
Otkrivanje imunološkog mehanizma iza alergija
Ključno je razumjeti kako naš imunološki sustav reagira na alergene. Kada se tijelo suoči s alergenom, imunološki sustav ga prepoznaje kao prijetnju i pokreće obrambenu reakciju. Taj proces uključuje proizvodnju protutijela zvanih IgE, koja se vežu za alergene i uzrokuju oslobađanje histamina i drugih kemikalija iz mastocita, što dovodi do simptoma alergije kao što su kihanje, svrbež i oticanje.
Genetski faktori i nasljednost alergija
Genetski faktori igraju ključnu ulogu u predispoziciji za alergijske bolesti. Ako jedan ili oba roditelja pate od alergija, vjerojatnost da će i dijete razviti alergiju značajno raste. Studije su identificirale određene gene povezane s povećanim rizikom od razvoja alergija, uključujući gene koji reguliraju imunološki odgovor i proizvodnju IgE protutijela.
Higijenska hipoteza
Prema ovoj hipotezi, prekomjerna čistoća i manjak izloženosti mikroorganizmima u ranom djetinjstvu mogu povećati rizik od razvoja alergija. Ideja je da imunološki sustav, bez dovoljno “prijateljskih” mikroba za borbu, postaje preosjetljiv i reagira na bezopasne tvari kao što su pelud ili prašina.
Utjecaj okoliša na razvoj alergija
Zagađenje zraka, kemikalije u svakodnevnim proizvodima, urbanizacija i promjene u načinu života doprinose povećanju broja osoba s alergijama. Na primjer, zagađivači zraka poput ozona, dušikovih oksida i čestica prašine mogu oštetiti sluznicu dišnih putova, čineći ih osjetljivijima na alergene. Relevantne studije pokazuju da urbani stanovnici imaju veću učestalost alergija u usporedbi s ruralnim populacijama.
Osim zagađenja, izloženost kemikalijama u kućanstvu, kao što su sredstva za čišćenje i pesticidi, također može povećati rizik od alergijskih reakcija.
Promjene u načinu života, poput povećane upotrebe antibiotika i smanjenog kontakta s prirodom, dodatno utječu na naš imunološki sustav, čineći ga sklonijim alergijskim reakcijama.
Mikrobiom i alergije
Mikrobiom, koji čini milijarde mikroorganizama u našem probavnom traktu, igra ključnu ulogu u regulaciji imunološkog sustava. Neravnoteža u crijevnoj flori može dovesti do imunoloških disfunkcija, uključujući preosjetljivost na alergene.
Studije na životinjama i ljudima sugeriraju da suplementacija probioticima ili promjene u prehrani koje podržavaju zdrav mikrobiom mogu pomoći u prevenciji alergija. Ovo područje istraživanja otvara nove mogućnosti za liječenje alergijskih bolesti kroz ciljanu modulaciju mikrobioma.
Utjecaj prehrane na alergije
Kako nastaju alergije često je povezano s unosom određenih namirnica u ranoj dobi. Na primjer, rano uvođenje potencijalno alergenih namirnica poput kikirikija može smanjiti rizik od razvoja alergija kasnije u životu. S druge strane, dijeta siromašna vlaknima i prekomjerna konzumacija prerađene hrane mogu narušiti ravnotežu crijevne flore, što može povećati rizik od alergijskih reakcija.
Razvoj imunoterapija
Imunoterapija uključuje postupno izlaganje osobe alergenima u kontroliranim dozama, s ciljem da se tijelo desenzibilizira na alergene. Uspjesi u kliničkim istraživanjima pokazuju da imunoterapija može biti učinkovita za brojne vrste alergija, uključujući alergije na hranu, pelud i ubode insekata.
Klimatske promjene i alergije
Globalno zagrijavanje i klimatske promjene značajno utječu na širenje alergena. Povećanje temperature i promjene u uzorcima padalina mogu produžiti sezone cvjetanja biljaka koje proizvode pelud, povećavajući izloženost alergijama na pelud. Znanstvena istraživanja pokazuju da klimatske promjene povećavaju koncentraciju peludi u zraku, što dovodi do češćih i intenzivnijih sezonskih alergija.
Studije također ukazuju na to da zagađenje zraka može pojačati alergijske reakcije jer zagađivači poput ozona i čestica prašine mogu oštetiti sluznicu dišnih putova, olakšavajući ulazak alergena u tijelo.
Uloga epigenetike u alergijama
Epigenetika proučava promjene u izražavanju gena koje nisu uzrokovane promjenama u samoj DNK sekvenci. Nastanak alergija može biti značajno pod utjecajem epigenetskih promjena. Na primjer, izloženost određenim kemikalijama, prehrani ili stresu može dovesti do epigenetskih modifikacija koje mijenjaju način na koji geni povezani s imunološkim sustavom funkcioniraju.
Najnovija otkrića u epigenetskim istraživanjima pokazuju da epigenetske promjene mogu igrati ključnu ulogu u razvoju alergija. Na primjer, studije su pokazale da određeni epigenetski markeri mogu biti povezani s povećanim rizikom od astme i drugih alergijskih bolesti.
Inovativne tehnologije u istraživanju alergija
CRISPR, tehnologija za uređivanje gena, omogućuje znanstvenicima da precizno modificiraju DNK, što otvara mogućnosti za razvoj novih terapija za alergije. Na primjer, CRISPR se može koristiti za deaktivaciju gena koji kodiraju prekomjerne imunološke odgovore na alergene. Potencijalni budući pravci istraživanja uključuju korištenje CRISPR-a za stvaranje personaliziranih terapija za alergije, što bi moglo omogućiti trajno izlječenje nekih alergijskih bolesti.
