Nalazi nove studije sugeriraju da bi probiotici mogli koristiti mentalnom zdravlju opće populacije
Probiotici su smanjili negativno raspoloženje ispitanika u novom kliničkom ispitivanju, što je dodatni dokaz da veza između crijeva i mozga igra ključnu ulogu u mentalnom zdravlju.
Istraživači su primijetili da su sudionici počeli osjećati poboljšanje raspoloženja unutar otprilike dva tjedna uzimanja probiotika. Budući da je studija uključivala zdrave odrasle osobe, a ne samo one s dijagnosticiranom depresijom, nalazi sugeriraju da bi probiotici mogli koristiti mentalnom zdravlju opće populacije.
Depresija i problemi s pamćenjem mogli bi biti znak nedostatka jednog važnog vitamina
Rezultati su objavljeni 9. travnja u časopisu Mental Health Research.
Ovo je prva studija koja je implementirala dnevno praćenje raspoloženja kako bi se procijenili učinci probiotika i zapravo, do kraja mjesečne studije, čini se da se njihovo negativno raspoloženje i dalje poboljšava, rekla je za Healthline dr. sc. Katerina Johnson, glavna autorica studije i istraživačka suradnica na Sveučilištu Oxford u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Veza između crijeva i mozga
Studija doprinosi rastućem interesu za vezu između crijeva i mozga, složeni komunikacijski sustav za koji se smatra da utječe na raspoloženje i emocije između crijeva i mozga.
Crijeva proizvode veliku količinu serotonina (oko 95%), neurotransmitera uključenog u sve, od raspoloženja do apetita. To sugerira da bi poboljšanje zdravlja crijeva moglo pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.
Istraživači su proveli sveobuhvatnu studiju u kojoj je sudjelovalo 88 zdravih dobrovoljaca prosječne dobi od 22 godine. Sudionici studije nisu bili prekomjerne težine, nisu pretjerano pili alkohol niti koristili droge. Nasumično su raspoređeni u skupine koje su primale probiotičku mješavinu ili placebo tijekom 28 dana.
Probiotička mješavina sadržavala je devet bakterijskih sojeva, uključujući različite vrste Bifidobacterium, Lactobacillus i Lactococcus. Sudionici su konzumirali jednu vrećicu od 2 grama dnevno.
Znate li kod kojih bolesti i stanja probiotici mogu pomoći? No, važno je pronaći one kvalitetne
Istraživači su prije i nakon četverotjednog tretmana primijenili sveobuhvatan niz validiranih psiholoških upitnika, uključujući mjere anksioznosti (STAI), brige (PSWQ), depresije (CES-D) i negativnog afekta (PANAS). Unatoč ovom temeljitom pristupu, ove standardne psihološke procjene otkrile su minimalne razlike između probiotičke i placebo skupine.
Međutim, dnevno izvještavanje o raspoloženju ispričalo je drugačiju priču. Ovo svakodnevno praćenje otkrilo je najznačajniji nalaz studije: sudionici koji su primali probiotike pokazali su smanjenje negativnog raspoloženja počevši otprilike nakon dva tjedna, dok oni koji su primali placebo nisu pokazali takvo poboljšanje.
Svakodnevnim praćenjem ljudi, umjesto samo procjenjivanjem prije i poslije, dobivamo puno bolju rezoluciju promjena tijekom vremena pri uzimanju probiotika. Nedostatak psiholoških upitnika je taj što pokušavaju raščlaniti kako se ljudi osjećaju u zasebne kategorije, npr. stres, ljutnja, tjeskoba… Nasuprot tome, pitanje koliko se netko pozitivno ili negativno osjeća može holistički uhvatiti promjenu u bilo kojem emocionalnom stanju, objasnila je Johnson.
Ovi nalazi sugeriraju da probiotici mogu koristiti mentalnom zdravlju čak i u općenito zdravim populacijama te da uobičajene metode istraživanja mogu propustiti te učinke. Zanimljivo je da poboljšanja negativnog raspoloženja nisu utjecala na pozitivno raspoloženje, koje je ostalo nepromijenjeno u obje skupine.
Prema autorima studije, ako bi probiotici mogli istovremeno smanjiti negativno raspoloženje bez smanjenja pozitivnog raspoloženja, to bi se pokazalo kao značajna korist.
Istraživači su također otkrili da određene osobe mogu bolje reagirati na probiotike od drugih. Točnije, mjereno psihološkim upitnicima, osobe s većom početnom averzijom prema riziku pokazale su najveće poboljšanje negativnog raspoloženja pri uzimanju probiotika.
Probiotici nisu zamjena za liječenje
Unatoč obećavajućim rezultatima, stručnjaci upozoravaju da probiotici nisu zamjena za psihijatrijske lijekove ili terapiju. Probiotici mogu biti koristan dodatak široj strategiji mentalnog zdravlja, ali ne bi trebali zamijeniti dokazane tretmane za stanja poput depresije ili anksioznosti.
Rezultati ove studije naglašavaju da probiotici sigurno nisu dovoljni kao samostalno rješenje u prevenciji i liječenju mentalnih bolesti, rekao je za Healthline dr. sc. Christoph Thaiss, docent patologije na Sveučilištu Stanford.
Svaki dodatni sat na društvenim mrežama povećava izglede za poremećaj prehrane
Thaiss nije bio uključen u istraživanje, ali je napomenuo da „probiotici mogu igrati važnu potpornu ulogu u kliničkom liječenju poremećaja raspoloženja“.
Durette je podijelio da holističke prakse, uključujući prehranu, tjelovježbu i suplementaciju probioticima, imaju zasluženo mjesto u liječenju mentalnog zdravlja sve dok su ljudi informirani o svim potencijalnim rizicima i koristima.
Moglo bi vam biti korisno nadopuniti ono što uzimate prebiotikom ili probiotikom ili biti svjesniji konzumiranja više cjelovitih namirnica koje bi mogle povećati broj zdravih organizama crijevne mikrobiome, rekla je Durette.
N. M.
