Broj oboljelih od virusa Zapadnog Nila u regiji raste. Evo što trebate znati o simptomima, ozbiljnim komplikacijama i kako smanjiti rizik od infekcije.
Virus Zapadnog Nila sve više se širi u Europi i susjedstvu, a bolest prenose komarci. U Europi se redovito javlja u Grčkoj, Italiji, Rumunjskoj, Mađarskoj i Srbiji. Prema najnovijim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, zaključno s 31. kolovozom ove sezone potvrđeno je 34 oboljelih od groznice Zapadnog Nila. Novi slučajevi posljednjih dana prijavljeni su u još sedam osoba, a bolest je registrirana u ukupno 12 okruga, uključujući Sjevernobanatski. Među oboljelima većinu čine muškarci (59%), a prosječna dob je 65 godina.
U državama Europske unije, do 28. kolovoza, slučajevi obolijevanja prijavljeni su u Grčkoj, Italiji, Rumunjskoj, Francuskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Španjolskoj i Albaniji.
U Hrvatskoj su prvi slučajevi infekcije virusom Zapadnog Nila zabilježeni 2012. godine. Od tada se bolest povremeno javlja, uglavnom u sjeverozapadnim i istočnim dijelovima zemlje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najveći broj oboljelih prijavljen je 2018. godine, kada je potvrđeno 26 slučajeva, uz jedan smrtni ishod. Do sada na jugu Hrvatske, uključujući Dubrovačko-neretvansku županiju, nije bilo oboljelih, no s obzirom na migracije ptica i prisutnost komaraca vektora, stručnjaci ističu da je važno biti na oprezu.
Što je Virus Zapadnog Nila?
Bolest Zapadnog Nila (ZN), kako stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uzrokovana je virusom zapadnog Nila (VZN), koji se održava u prirodnom ciklusu između ptica i komaraca. Ptice su glavni rezervoari i domaćini virusa, dok se ljudi, konji i drugi sisavci zaraze slučajno – ubodom zaraženog komarca. Najčešći prijenosnici su komarci roda Culex, ali ga mogu prenijeti i neke vrste Aedes i Anopheles.
Važno je naglasiti da se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka, niti izravno s ptica na ljude. Ljudi i životinje su tzv. “slijepa ulica” – što znači da se s njih virus ne širi dalje.
Kada se bolest pojavljuje?
Pojava bolesti ima sezonski karakter. Najveći broj slučajeva bilježi se od kolovoza do listopada, kada su komarci najaktivniji. Na epidemiološku situaciju utječu klimatski uvjeti, brojnost komaraca i prisutnost zaraženih ptica.
Koji su simptomi?
Velika većina zaraženih (70–80%) nema nikakve simptome. Kod otprilike jedne od pet osoba razvija se blagi oblik bolesti, tzv. groznica Zapadnog Nila, slična gripi. U tom slučaju mogu se javiti:
- povišena temperatura,
- glavobolja,
- bolovi u mišićima i zglobovima,
- umor,
- mučnina ili povraćanje,
- prolazni osip ili otečeni limfni čvorovi.
Simptomi obično traju nekoliko dana i spontano prolaze.
Kod manjeg broja oboljelih (manje od 1%) bolest zahvaća središnji živčani sustav, uzrokujući meningitis, encefalitis ili meningoencefalitis. U tim slučajevima mogu se javiti jaka glavobolja, ukočenost vrata, zbunjenost, slabost mišića, gubitak svijesti pa čak i smrtonosne komplikacije. Najugroženiji su stariji od 50 godina, osobe s kroničnim bolestima i imunosuprimirani bolesnici.
Koliko traje inkubacija?
Nakon uboda inficiranog komarca, simptomi se razvijaju u razdoblju od 2 do 14 dana, najčešće između trećeg i šestog dana.
Kako se liječi?
Specifična terapija protiv virusa Zapadnog Nila ne postoji. Kod blažih oblika bolesti provodi se simptomatsko liječenje (snižavanje temperature, odmor, hidracija), dok je kod težih nužna hospitalizacija. Trenutačno ne postoji cjepivo za ljude, iako se istraživanja provode.
Kako se zaštititi?
Najbolja zaštita je prevencija uboda komaraca i smanjenje njihovih legla u okolišu.
Osobne mjere zaštite uključuju:
- primjenu repelenata na dijelove tijela koji nisu pokriveni odjećom,
- izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najveće aktivnosti komaraca,
- nošenje svijetle odjeće dugih rukava i dugih hlača,
- zaštitu prozora i vrata mrežama za kukce, korištenje mreža iznad kreveta i dječjih kolica.
Mere smanjenja komaraca u okolišu:
- ukloniti predmete i posude u kojima se nakuplja voda (kante, gume, boce, igračke),
- redovito prazniti ili mijenjati vodu u posudama za cvijeće, pojilicama i sl.,
- spremnike za vodu zatvoriti poklopcem ili mrežom,
- održavati sustave odvodnje i drenaže,
- pravilno držati gume u vulkanizerskim dvorištima,
- održavati septičke jame propisno zatvorene,
- uređivati vrtove i zelene površine kako bi se smanjilo zadržavanje odraslih komaraca.
(Ordinacija.hr)
