U Hrvatskoj raste broj slučajeva melanoma, a stručnjaci upozoravaju na važnost ranog otkrivanja i preventivnih pregleda kroz kampanju #SaveYourSkin.
Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je 2023. zabilježeno 1106 novih slučajeva melanoma kože, što je 112 više nego godinu ranije, uz dugogodišnji porast incidencije i visoku smrtnost u EU. Jedan je od glavnih problema, ističe izv. prof. dr. sc. Marija Buljan, spec. dermatologije i venerologije, subspec. dermatološke onkologije, kasno otkrivanje bolesti, zbog čega se dio bolesnika javlja u uznapredovalom stadiju.
Upravo iz tog razloga ističe važnost preventivnih pregleda i javnozdravstvenih akcija poput #SaveYourSkin, koju već četvrtu godinu zaredom organiziraju La Roche-Posay, Hrvatsko dermatovenerološko društvo i Hrvatsko društvo za dermatološku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora. Nakon uspješne akcije koja je ovih dana održana u Zagrebu, besplatni preventivni pregledi madeža nastavit će se u Splitu, a provodit će se u terminima 25. svibnja od 16 do 18:30 te od 26. do 28. svibnja od 10:30 do 18:30 u Francuskoj alijansi Split.
Javnozdravstvena akcija #SaveYourSkin već se četvrtu godinu zaredom provodi u Hrvatskoj. Koliko su ovakve javnozdravstvene akcije konkretno doprinijele ranom otkrivanju melanoma i drugih kožnih bolesti u Hrvatskoj?
Ovakve javnozdravstvene akcije imaju iznimno važnu ulogu jer omogućuju građanima pristup preventivnim pregledima, edukaciji i pravodobnom prepoznavanju sumnjivih promjena na koži. Tijekom preventivnih kampanja hrvatski dermatolozi godišnje pregledaju između šest i sedam tisuća građana svake godine, što je osobito značajno u sredinama gdje je dermatološka skrb manje dostupna ili je nema.
Prema našem iskustvu, u preventivnim akcijama koje organiziramo posljednjih dvadesetak godina, u prosjeku se na 1000 pregledanih osoba otkrije desetak melanoma te preko 100 drugih vrsta zloćudnih, ali manje opasnih tumora kože. Upravo je rano otkrivanje ključno jer melanom, kad se dijagnosticira u početnom stadiju, ima znatno bolju prognozu i visoku mogućnost izlječenja. Osim samih pregleda, ovakve akcije doprinose i podizanju svijesti o važnosti fotoprotekcije i samopregleda kože.
Hrvatska je, prema podacima, među zemljama EU s visokom stopom smrtnosti od melanoma. Koji su glavni razlozi za to?
Incidencija melanoma u Hrvatskoj je već desetljećima u stalnom porastu, s preko 1100 novih slučajeva godišnje (2023.) i visokim 4. mjestom po smrtnosti u EU. Jedan od glavnih problema je kasno otkrivanje melanoma, odnosno činjenica da se dio bolesnika liječniku javlja tek kada je bolest već uznapredovala. Melanom u početku ne boli i ne izaziva tegobe pa ljudi promjene na koži zanemaruju ili im ne pridaju dovoljno pažnje. Dodatni problem je nedovoljna svijest o štetnosti UV zračenja i dalje prisutna percepcija da je preplanula put znak zdravlja.
Također, Hrvatska se suočava s nedostatkom dermatologa, što može produljiti vrijeme čekanja na pregled, osobito izvan velikih urbanih središta. Ipak, ohrabruje činjenica da se posljednjih godina povećalo petogodišnje preživljenje oboljelih od melanoma, što pokazuje da se bolest ipak češće otkriva ranije i da su suvremene terapije značajno unaprijedile liječenje i preživljenje ovih bolesnika.
Hrvatska se suočava s manjkom dermatologa – koliko to utječe na dostupnost pregleda i pravovremenu dijagnostiku?
Nedostatak dermatologa, pri čemu se prvenstveno misli na dermatologe zaposlene u javnom zdravstvenom sustavu, odnosno u bolnicama i domovima zdravlja, uz istodobno izražen odljev stručnjaka iz javnog u privatni sektor, značajno utječe na dostupnost dermatoloških pregleda i pravodobnu dijagnostiku. Ova se problematika osobito jasno očituje u manjim sredinama te u područjima u kojima nije osigurana dostatna mreža specijalističkih ambulanti, što u konačnici može dovesti do odgode u prepoznavanju i liječenju kožnih bolesti.
Kod melanoma je vrijeme iznimno važno jer rana dijagnoza izravno utječe na ishod liječenja. Upravo zato preventivne akcije imaju dodatnu vrijednost jer približavaju dermatološku skrb građanima kojima je ona manje dostupna. Važno je dodatno ulagati u edukaciju mladih liječnika te jačati suradnju liječnika obiteljske medicine i dermatologa kako bi se sumnjive promjene što ranije prepoznale i uputile na pregled.
Mišljenja sam da bi jačanje teledermatologije u budućnosti moglo pomoći da se smanje liste čekanja na dermatološki pregled, kao i da se stanovnicima u udaljenim područjima bez dermatologa pruži dermatološka skrb, barem u onoj mjeri koju teledermatologija može pružiti. Ipak, za uspješnu teledermatologiju potrebna je infrastruktura, vrijeme, dodatni kadar i pravna regulativa odnosno jasni protokoli o tome kako bi se teledermatološki pregled trebao provoditi, dokumentirati i naplaćivati preko HZZO-a.
Smatrate li da bi preventivni pregledi trebali biti sustavno organizirani na nacionalnoj razini, a ne ovisiti o pojedinačnim inicijativama?
U Hrvatskoj je unazad 3 godine izrađen nacrt Nacionalnog programa za prevenciju i rano otkrivanje melanoma, s ciljem da se preventivni dermatološki pregledi za rizične osobe (ne za čitavu populaciju naše zemlje) omoguće i sustavno provode na nacionalnoj razini. Prema navedenom programu, rizične osobe koje je potrebno dermatološki pregledati regrutirali bi liječnici obiteljske medicine, pedijatri, specijalisti školske i adolescentne medicine i specijalisti medicine rada i sporta, prema definiranim kriterijima koji uključuju: podatak o prethodno dijagnosticiranom zloćudnom tumoru kože, osobe s brojnim nevusima (više od sto), zatim osobe s atipičnim nevusima, imunosuprimirane bolesnike te pojedinci s dugogodišnjom kumulativnom izloženošću UV zračenju kao što su radnici na otvorenom. Djeca koju je potrebno uputiti na preventivni pregled su ona koja imaju više od sto nevusa, velike i gigantske kongenitalne nevuse, klinički atipične nevuse, pozitivnu obiteljsku anamnezu za melanom i pozitivnu anamnezu za opekline od sunca.
Preventivne dermatološke preglede visokorizičnih osoba u sklopu Nacionalnog programa trebali bi provoditi dermatolozi iz javnih i dijelom iz privatnih zdravstvenih ustanova. Početak provođenja ovog programa uvjetovan je završetkom izrade vrlo kompleksne informatičke platforme na kojoj rade profesionalci iz IT sektora, HZZO-a i informatičari iz bolničkih ustanova koje, nažalost, nemaju ista programska rješenja, što za sada onemogućava implementaciju programa.
S druge strane, pojedinačne inicijative i akcije imaju veliku vrijednost i često postižu odlične rezultate, ali dugoročno je potrebno razvijati kontinuiran i organiziran nacionalni pristup prevenciji melanoma. To uključuje prije svega edukaciju građana o važnosti fotoprotektivnog ponašanja i samopregledima. Edukacija ljudi o zdravlju kože prikladna je i poželjna kod svake dobne skupine, počevši od predškolske dobi. Smatram da je dugoročno najkorisnije rano uključivanje djece i mladih u programe zaštite kože od UV zračenja.
Tako smo, primjerice, tijekom nekoliko kampanja educirali odgojitelje u vrtićima i djelatnike u osnovnim školama da djecu od malena uče da je važno zaštititi se od pretjeranog izlaganja suncu, da su madeži na koži normalna pojava, ali one koji se mijenjaju treba pregledati liječnik i sl. U školskoj dobi, primjerice, u kurikulum iz zdravstvenog odgoja, tjelesnog zdravstvenog odgoja ili u satove biologije mogu se uvrstiti različite vrste edukacija o fotoprotekciji te o zdravlju i bolestima kože. Prevencija je uvijek učinkovitija i manje opterećujuća za zdravstveni sustav nego liječenje uznapredovale bolesti.
Tijekom godina sudjelujete u brojnim akcijama preventivnih pregleda, koji biste rezultat izdvojili kao najveći uspjeh ove inicijative?
U posljednje četiri godine, koliko se projekt #SaveYourSkin provodi u Hrvatskoj, obavljeno je preko 6500 preventivnih pregleda, na kojima je otkriveno više od više od 180 promjena na koži sumnjivih na zloćudne tumore. Također, broj građana koji dolaze se iz godine u godinu povećava, što pokazuje da inicijativa povećava svijest građana o važnosti preventivnih pregleda, redovite kontrole i ispravne zaštite od sunca.
Najveći uspjeh svakako je rano otkrivanje melanoma kod osoba koje možda inače ne bi došle na pregled. Svaki melanom otkriven u ranom stadiju zapravo znači potencijalno spašen život. No jednako važnim smatram i promjenu svijesti građana i prihvaćanje odgovornosti za vlastito zdravlje te prije svega usvajanje fotoprotektivnog ponašanja. Posebno me veseli kada vidimo da roditelji dovode djecu na edukacije i usvajaju zdrave navike zaštite od sunca već od najranije dobi.
Može li se reći da je svijest građana o melanomu i zaštiti od sunca danas bolja nego prije 10 ili 15 godina?
Svakako možemo reći da je svijest danas bolja nego prije petnaestak godina. S obzirom na medije i društvene mreže, svi sadržaji pa tako i oni o važnosti fotoprotekcije i ranog otkrivanja zloćudnih tumora kože su dostupniji te su građani informiraniji. Više se govori o melanomu u medijima, a i preventivne kampanje kontinuirano educiraju javnost o važnosti zaštite kože i ranog otkrivanja promjena. Danas se više ljudi samoinicijativno javlja na preventivne preglede i prepoznaje važnost ranog otkrivanja potencijalno opasnih promjena na koži. Međutim, još uvijek postoji prostor za napredak, osobito kada govorimo o dosljednoj primjeni zaštite od sunca tijekom cijele godine i izbjegavanju intenzivnog sunčanja.
Koji su najčešći mitovi ili pogrešna uvjerenja koja i dalje postoje kada je riječ o sunčanju i SPF zaštiti?
Jedan od najčešćih mitova i dalje je da je preplanula put znak zdravlja, iako je tamnjenje kože zapravo znak njezina oštećenja UV zračenjem. Često se pogrešno vjeruje i da zaštita od sunca treba samo tijekom ljeta ili na plaži, premda smo UV zračenju izloženi i tijekom svakodnevnih aktivnosti na otvorenom. Neki misle da osobe tamnije puti ne mogu oboljeti od melanoma, što nije točno. Također, mnogi SPF proizvode nanose u premaloj količini ili samo jednom dnevno, iako je zaštitu potrebno redovito obnavljati, osobito nakon kupanja i znojenja.
Važno je naglasiti i da solariji nisu sigurna alternativa sunčanju – njihova je štetnost jasno dokazana. Ono što posebno želim istaknuti jest činjenica da fotoprotektivnim ponašanjem, uključujući primjenu krema sa širokom spektrom zaštite od sunčevog zračenja, ne narušavamo proizvodnju vitamina D. Tijekom ljetnih mjeseci za dovoljnu stimulaciju sinteze često je dostatno svega 10 do 20 minuta umjerene izloženosti suncu, nakon čega se daljnja produkcija vitamina D u koži fiziološki zaustavlja stoga je svako daljnje, nezaštićeno izlaganje sunčevom zračenju neopravdano odnosno ne utječe na razine vitamina D u organizmu.
Važno je istaknuti i podatke novijih randomiziranih i sustavnih istraživanja koja pokazuju da pravilna primjena fotoprotekcije, uključujući uporabu fotoprotektivnih pripravaka sa SPF-om, može reducirati sintezu vitamina D, no u realnim uvjetima svakodnevne primjene taj je učinak minimalan i klinički uglavnom zanemariv, osobito kod uobičajenih količina i načina nanošenja. Čak i kod visoke adherencije i primjene preparata sa širokim spektrom zaštite, moguća je tek blaga redukcija serumskih razina vitamina D, bez klinički relevantnog deficita u većine ispitanika.
U svakodnevnoj kliničkoj praksi većina populacije u našem podneblju, osobito tijekom zimskog razdoblja, ima potrebu za suplementacijom vitamina D. Posebnu skupinu čine pacijenti koji se zbog vrlo svijetlog fototipa, velikog broja melanocitnih nevusa ili anamneze prethodnog tumora kože moraju striktno fotoprotektivno ponašati. U tih bolesnika dermatolozi vrlo često preporučuju i kontrolu serumskih razina vitamina D, uz pravodobnu i individualno prilagođenu suplementaciju.
Koliko su važni redoviti samopregledi kože i kako bi ih građani trebali pravilno provoditi kod kuće?
Samopregledi su temelj prevencije i ranog otkrivanja zloćudnih promjena na koži. Naime, moramo osvijestiti činjenicu da dermatolozi u bolnicama i domovima zdravlja nemaju mogućnost pregledati čitavu populaciju naše zemlje jednom ili dva puta godišnje. Izuzetno je važno da ljudi budu upoznati s opasnim promjenama na koži i kako reagirati na njih, odnosno da posjete svog obiteljskog liječnika koji će ih, na temelju svog pregleda uputiti na daljnju obradu i liječenje, ukoliko je to potrebno. Zato je zaista važno da se redovito pregledavamo i reagiramo ako primijetimo potencijalno sumnjivu promjenu.
Kada kažem sumnjivu, pritom mislim na novonastalu promjenu koja je nepravilna, nepravilnih rubova, promjenjiva, ima više boja i izuzetno je tamno pigmentirana ili ukoliko se postojeći madež mijenja na prethodno opisani način. Korisna smjernica je tzv. „abeceda madeža ili melanoma“, koju uvijek podučavamo našim pacijentima, a koja podrazumijeva:
- A (Asimetrija) – označava asimetriju promjene kod madeža
- B (eng. Border – rubovi) – promatraju se rubovi koji dobivaju nepravilan ili nazubljen oblik
- C (eng. Colour – boja) – promjena boje koja uključuje pojavu više boja unutar iste promjene, kao i različite nijanse, od svijetlo smeđe do crne boje
- D (eng. Diameter – promjer) – promjer promjene na koži koji je veći od 6 mm, odnosno označava rastuću promjenu
- E (evolucija/elevacija) – iznenadan rast “mirne” promjene ili pojava izdizanja dijela ili čitave površine promjene koja je prethodno bila u razini kože
- F (eng. Feeling – osjećaj) – trajni osjećaj peckanja ili svrbeža u pojedinom madežu može ukazivati na „sumnjivu“ promjenu, ali se taj osjećaj interpretira u kombinaciji s prethodno navedenim kriterijima za detekciju sumnjivih promjena
Preporučujemo da se koža pregleda jednom mjesečno, u dobro osvijetljenom prostoru, uz pomoć ogledala ili člana obitelji za teško dostupna područja poput leđa i vlasišta. Osim prethodno opisane „abecede madeža“, posebno je važno pratiti tzv. „znak ružnog pačeta“ odnosno uočiti madeža koji se veličinom ili oblikom razlikuje od svih ostalih promjena na koži. Pregled mora biti sustavan i obuhvatiti cijelu površinu kože. Potrebno je pregledati:
- lice, vlasište i uši
- vrat, prsa i trbuh
- leđa uz pomoć ogledala ili druge osobe
- ruke, dlanove i pazuhe
- stražnjicu i genitalnu regiju
- noge, stopala i prostor između prstiju na rukama i stopalima
Važno je obratiti pažnju na sve novonastale promjene, ali i na postojeće madeže koji pokazuju bilo kakvu dinamiku rasta ili promjene.
Postoje li nove dijagnostičke ili terapijske metode koje su značajno unaprijedile rano otkrivanje i liječenje melanoma u posljednjih nekoliko godina?
Posljednjih godina značajno je unaprijeđena i dijagnostika i terapija melanoma. Dermatoskopija je danas nezaobilazna metoda u ranom otkrivanju sumnjivih promjena na koži, a sve veću ulogu imaju i digitalno praćenje madeža te suvremeni uređaji za mapiranje kože kod rizičnih pacijenata. Fotodokumentacija cijelog tijela i digitalno mapiranje madeža indicirani su od strane specijalista dermatologa na temelju kliničkog i dermatoskopskog pregleda, uzimajući u obzir broj i vrstu madeža te prisutnost ostalih čimbenika rizika za razvoj melanoma. U našoj zemlji nisu dostupni ostali skupi aparati, kao što su primjerice konfokalni mikroskop i konfokalna optička koherentna tomografija (LC-OCT), metode koje mogu biti korisne u dijagnostici tumora, a koje imaju specijalizirani centri u zapadnjačkim zemljama.
Kada govorimo o liječenju uznapredovalog melanoma, veliki iskorak donijele su imunoterapija i ciljana terapija, koje su značajno poboljšale preživljenje i kvalitetu života bolesnika. Upravo zahvaljujući ranijem otkrivanju i dostupnosti suvremenih terapija danas bilježimo bolje ishode liječenja nego prije desetak godina.
Koji bi bio Vaš najvažniji savjet građanima uoči ljetnih mjeseci kada raste izloženost suncu?
Moj najvažniji savjet bio bi da zaštitu kože shvate kao dio odgovornog odnosa prema vlastitom zdravlju, a ne samo kao sezonsku preporuku. Potrebno je izbjegavati intenzivno sunce u razdoblju najjačeg UV zračenja (između 11 i 17 sati), redovito koristiti preparate sa zaštitnim faktorom koji imaju široki spektar zaštite (UVA, UVB, vidljivo svjetlo), nositi zaštitnu odjeću, šešire i sunčane naočale te posebnu pažnju posvetiti zaštiti djece. Jednako je važno redovito promatrati vlastitu kožu i ne ignorirati nove ili promijenjene madeže. Ne trebamo živjeti u strahu od sunca, ali moramo naučiti odgovorno se ponašati na suncu jer je prevencija i dalje najučinkovitije oružje protiv melanoma i drugih nepoželjnih posljedica pretjeranog i nezaštićenog izlaganja suncu.
(Ida Balog)
