Minimalno invazivna kirurgija s bržim oporavkom i manjim rezovima – artroskopija je metoda koja pomaže tisućama pacijenata svake godine.
Artroskopija je suvremeni medicinski postupak koji se koristi za dijagnosticiranje i liječenje problema sa zglobovima. Riječ je o minimalno invazivnoj metodi kojom kirurg uz pomoć tanke cijevi i vlaknaste optičke kamere može zaviriti u unutrašnjost zgloba, bez potrebe za velikim rezovima.
Kamera se uvodi kroz mali rez na koži (obično veličine rupice za gumb), a slika se prenosi na monitor visoke rezolucije. Time kirurg dobiva jasan i uvećan prikaz struktura unutar zgloba, što omogućuje precizniju dijagnostiku. Osim pregleda, tijekom zahvata moguće je istovremeno obaviti i određene popravke zgloba s pomoću posebno dizajniranih instrumenata.
Kada se preporučuje artroskopija?
Ortopedski kirurzi koriste artroskopiju kada je potrebno dobiti detaljan uvid u stanje zgloba, osobito u slučajevima kada klasične metode poput rendgenskih snimki, ultrazvuka ili magnetske rezonance ne daju dovoljno jasne rezultate.
Najčešće se izvodi na:
- koljenu
- ramenu
- laktu
- gležnju
- kuku
- zapešću
Bolesti i stanja koja se mogu liječiti artroskopijom uključuju:
- labavi fragmenti kosti ili hrskavice
- oštećena ili puknuta hrskavica
- puknuti ligamenti
- upala zglobne ovojnice (sinovijalne membrane)
- stvaranje ožiljnog tkiva i priraslica unutar zgloba
Kako izgleda postupak?
Nakon što se presvučete u bolničku odjeću i skinete nakit, zdravstveni tim postavlja intravensku kanilu u ruku ili podlakticu. Kroz nju se daje lijek za smirenje (sedativ) kako biste bili opušteni i manje tjeskobni.
Vrste anestezije koje se koriste kod artroskopije:
- Lokalna anestezija – ubrizgava se ispod kože i utrne manji dio tijela, npr. koljeno. Pacijent je budan, a može osjetiti samo lagani pritisak ili pokret.
- Regionalna anestezija – najčešće se daje u lumbalnu regiju (između kralježaka), čime se utrne donji dio tijela, dok pacijent ostaje budan.
- Opća anestezija – pacijent spava tijekom cijelog zahvata. Ova opcija se koristi kod duljih ili složenijih postupaka.
Pacijent se zatim postavlja u najbolji položaj za izvođenje zahvata – na leđa ili na bok, ovisno o zglobu. Ponekad se koristi turniket kako bi se smanjio gubitak krvi i poboljšala preglednost.
Za bolji uvid u unutrašnjost zgloba, on se puni sterilnom tekućinom koja proširi prostor i olakša pregled. Kroz jedan mali rez uvodi se kamera, a dodatni rezovi služe za umetanje instrumenata. Tim instrumentima kirurg može rezati, brusiti, uklanjati ili usisavati tkivo.
Rezovi su obično vrlo mali i zatvaraju se jednim ili dva šava ili sterilnim trakama ljepila.
Rizici i moguće komplikacije
Artroskopija se smatra sigurnim i rutinskim postupkom, no kao i kod svake operacije postoje potencijalni rizici:
- Oštećenje tkiva ili živaca – može nastati uslijed umetanja i pomicanja instrumenata unutar zgloba.
- Infekcija – iako je rizik puno manji nego kod otvorene kirurgije, postoji mogućnost upale rane ili zgloba.
- Krvni ugrušci (tromboza) – rijetka komplikacija, obično kod postupaka koji traju dulje od jednog sata, a ugrušci se mogu razviti u nogama ili plućima.
Kako se pripremiti?
Priprema ovisi o tome koji se zglob pregledava ili operira, no opće smjernice uključuju:
- Izbjegavanje određenih lijekova i dodataka prehrani koji povećavaju rizik od krvarenja (npr. aspirin, neki biljni pripravci).
- Post prije zahvata – u pravilu ne smijete jesti osam sati prije operacije, ovisno o vrsti anestezije.
- Organiziranje prijevoza kući – nakon zahvata nije dopušteno voziti automobil, pa se preporučuje da vas netko dođe pokupiti i ostane s vama barem prvih nekoliko sati.
- Odabir udobne odjeće – npr. široke kratke hlače kod artroskopije koljena, radi lakšeg oblačenja nakon postupka.
Što nakon zahvata?
Nakon artroskopije pacijent ostaje nekoliko sati u sobi za oporavak prije odlaska kući.
Preporuke nakon artroskopije uključuju:
- Lijekove protiv boli i upale.
- R.I.C.E. metodu – odmor (rest), led (ice), kompresija (compression) i povišen položaj (elevation) zgloba nekoliko dana nakon zahvata.
- Zaštitu zgloba s pomoću udlaga, remena ili štaka, ovisno o zahvaćenom dijelu tijela.
- Vježbe i fizikalnu terapiju – za jačanje mišića i vraćanje pune funkcije zgloba.
Potrebno je odmah kontaktirati kirurga ili medicinski tim ako se pojavi:
- povišena temperatura
- jaka bol koja ne reagira na lijekove
- iscjedak iz rane
- oticanje
- promjena boje kože
- novi trnci ili utrnulost
Oporavak i povratak svakodnevnim aktivnostima
Brzina oporavka razlikuje se od pacijenta do pacijenta, no u pravilu:
- uredski posao i lagane aktivnosti moguće je nastaviti nakon nekoliko dana
- vožnja automobila obično je dozvoljena nakon 1 do 4 tjedna
- intenzivnije fizičke aktivnosti moguće su nakon nekoliko tjedana
Važno je naglasiti da oporavak nije jednak za sve. Kod nekih pacijenata on može potrajati dulje i zahtijevati dodatnu rehabilitaciju. Kirurg ili operacijski tim obično pregledavaju rezultate artroskopije s pacijentom vrlo brzo nakon zahvata te nastavljaju pratiti napredak kroz redovite kontrolne preglede.
(Ordinacija.hr)
