Saznajte zašto je batat, poznat i kao slatki krumpir, prava supernamirnica: bogat vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima, te kako može podržati probavu, jačati imunološki sustav i doprinositi zdravlju očiju i cijelog organizma.
Batat, poznat i kao slatki krumpir (lat. Ipomoea batatas), uzgaja se tisućama godina. Legenda kaže kako su najstariji primjerci pronađeni u špilji Tres Ventanas u regiji kanjona Chilca u Peruu, i to oko 8000. pr. Kr., i vjerojatno su imali divlji oblik. Smatra se da je batat prvi put udomaćen negdje između rijeke Orinoco u Venezueli i poluotoka Yucatán u Meksiku.
Kroz povijest su ga trgovci proširili diljem svijeta. Američki domoroci intenzivno su ga uzgajali do 1700-tih, a ubrzo nakon toga postao je omiljena namirnica na jugu SAD-a. I danas je batat u kulinarskoj upotrebi popularniji na jugu nego na sjeveru, uzgaja se u brojnim zemljama, a Kina je najveći proizvođač.
Kao što mu samo ime kaže, slatki krumpir ima blag, sladak okus. Ova škrobasta korjenasta biljka dolazi u različitim bojama, od žute i narančaste do ljubičaste, te sve više zauzima mjesto na našim jelovnicima.
Nutritivno, batat je pravi saveznik zdravlja. Bogat je vitaminima, mineralima, antioksidansima i vlaknima, što ga čini vrijednom namirnicom za svakodnevnu prehranu. Evo ključnih razloga zašto biste ga trebali uključiti u jelovnik:
1. Izvrsna nutritivna vrijednost
Batat je bogat hranjivim tvarima i doprinosi zdravlju probavnog sustava. U 100 grama slatkog krumpira nalazimo:
- Kalorije: 110 kcal
- Masti: 0 g
- Ugljikohidrati: 24 g
- Šećeri: 7 g
- Vlakna: 3 g
- Proteini: 2 g
Vitamini: A (22.000 IU), C (22 mg), B6 (0,3 mg)
Minerali: Kalij (542 mg), Kalcij (43 mg), Magnezij (31 mg), Mangan (0,57 mg)
Narančasta i ljubičasta verzija batata bogata je antioksidansima koji štite stanice od oksidativnog stresa, čime se smanjuje rizik od niza bolesti, uključujući i neke karcinome.
2. Podrška zdravlju crijeva
Bogatstvo vlakana i antioksidansa čini batat izuzetno korisnim za probavni sustav. Sadrži topiva i netopiva vlakna koja ne razgrađuje ljudski organizam, već pomažu čišćenju crijeva, pravilnoj probavi i duljem osjećaju sitosti.
Topiva vlakna upijaju vodu i omekšavaju stolicu, dok netopiva pomažu održavanju čvrstoće stolice. Fermentacija određenih vlakana u debelom crijevu proizvodi masne kiseline kratkog lanca, koje potiču rad stanica intestinalne sluznice i održavaju je zdravom.
Prehrane bogate vlaknima (2–33 g dnevno) povezane su sa smanjenim rizikom od karcinoma debelog crijeva i pravilnim radom crijeva. Antioksidansi, osobito iz ljubičastog batata, potiču rast zdravih crijevnih bakterija, poput Bifidobacterium i Lactobacillus, što može smanjiti rizik od sindroma iritabilnog crijeva i proljeva.
3. Potencijalna antikancerogena svojstva
Antioksidansi u batatu pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, povezanih s razvojem karcinoma. Antocijanini iz ljubičastog batata u laboratorijskim uvjetima usporavaju rast određenih karcinoma, uključujući mjehur, debelo crijevo, želudac i dojke. Ekstrakti narančastog batata i kore također pokazuju antikancerogena svojstva, no studije na ljudima još nisu provedene.
4. Doprinos zdravom vidu
Batat je bogat beta karotenom, antioksidansom odgovornim za narančastu boju. Tijelo ga pretvara u vitamin A, ključan za zdrav vid. 200 grama pečenog narančastog batata s korom osigurava sedmerostruku dnevnu potrebu za ovim vitaminom. Nedostatak vitamina A može uzrokovati kseroftalmiju, poznatu kao sindrom suhog oka, dok dovoljan unos beta karotena smanjuje rizik od ove bolesti.
5. Podrška moždanim funkcijama
Ljubičasti batat sadrži antocijanine koji, prema studijama na životinjama, mogu smanjiti upale i štetno djelovanje slobodnih radikala u mozgu. Međutim, utjecaj na ljudske moždane funkcije još nije potvrđen.
6. Jačanje imuniteta
Vitamin A iz beta karotena ključan je za imunološki sustav i zdravlje sluznice, posebno crijevne. Zdrava crijevna sluznica štiti tijelo od patogena, a manjak vitamina A povećava upalne procese i smanjuje sposobnost imunološkog odgovora.
Kako uključiti batat u prehranu?
Batat je izuzetno svestran – može se kuhati, peći, puniti, pržiti ili pariti, s korom ili bez nje. Odličan je za slane i slatke obroke te se može uključiti u sva dnevna jela, od doručka do deserta.
(Ordinacija.hr)
