Što sve otkriva kompletna krvna slika: Vodič kroz najčešći test krvi - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Što sve otkriva kompletna krvna slika: Vodič kroz najčešći test krvi

Ova se pretraga često provodi kao dio rutinskog sistematskog pregleda, ali i za praćenje postojećih stanja ili dijagnosticiranje uzroka simptoma poput umora ili povišene temperature. Foto: Shutterstock

Kompletna krvna slika (KKS) jedna je od najčešćih laboratorijskih pretraga koja liječnicima pruža ključan uvid u opće zdravstveno stanje. Analizom staničnih komponenti krvi moguće je otkriti širok spektar stanja, od anemije i infekcija do nekih kroničnih i malignih bolesti.

Kompletna krvna slika, poznata i pod kraticom KKS, temeljna je dijagnostička pretraga koja analizira tri glavne vrste stanica u vašoj krvi: crvene krvne stanice (eritrocite), bijele krvne stanice (leukocite) i krvne pločice (trombocite). Ova se pretraga često provodi kao dio rutinskog sistematskog pregleda, ali i za praćenje postojećih stanja ili dijagnosticiranje uzroka simptoma poput umora ili povišene temperature. Postupak je jednostavan i brz, uključuje uzimanje malog uzorka krvi iz vene, a obično nisu potrebne posebne pripreme. Rezultati pružaju sveobuhvatan pregled koji pomaže u procjeni funkcije koštane srži i otkrivanju brojnih poremećaja.

Kompletna krvna slika, poznata i pod kraticom KKS, temeljna je dijagnostička pretraga koja analizira tri glavne vrste stanica u vašoj krvi: crvene krvne stanice (eritrocite), bijele krvne stanice (leukocite) i krvne pločice (trombocite).

Crvene krvne stanice (eritrociti) najbrojnije su stanice čija je glavna zadaća prijenos kisika pomoću hemoglobina, proteina bogatog željezom. KKS mjeri njihov ukupan broj (RBC), koncentraciju hemoglobina (Hgb) i hematokrit (Hct), odnosno postotak volumena krvi koji zauzimaju. Snižene vrijednosti ovih parametara najčešće upućuju na anemiju, koja može biti uzrokovana manjkom željeza, gubitkom krvi ili kroničnim bolestima. Povišene vrijednosti mogu biti znak dehidracije ili rjeđih stanja poput policitemije, kod koje koštana srž proizvodi previše crvenih krvnih stanica.

Povišen broj (leukocitoza) najčešće je znak da se tijelo bori protiv infekcije, upale ili je pod stresom, dok u rijetkim slučajevima može upućivati na leukemiju.

Za precizniju dijagnozu anemija koriste se eritrocitni indeksi. Srednji volumen eritrocita (MCV) mjeri njihovu prosječnu veličinu; niske vrijednosti (mikrocitoza) tipične su za anemiju zbog manjka željeza, dok visoke (makrocitoza) mogu ukazivati na manjak vitamina B12 ili folne kiseline. Srednja koncentracija hemoglobina (MCHC) pokazuje koliko je hemoglobin koncentriran unutar stanica. Parametar RDW (širina distribucije eritrocita) pokazuje varijabilnost u veličini stanica – povišen RDW često je jedan od prvih znakova razvoja nutritivnih anemija jer ukazuje na neujednačenu veličinu eritrocita.

Bijele krvne stanice, leukociti, ključni su dio našeg imunološkog sustava, odgovorni za obranu tijela od infekcija. Kompletna krvna slika mjeri ukupan broj leukocita (WBC). Povišen broj (leukocitoza) najčešće je znak da se tijelo bori protiv infekcije, upale ili je pod stresom, dok u rijetkim slučajevima može upućivati na leukemiju. Snižen broj (leukopenija) povećava rizik od infekcija, a može biti posljedica virusnih bolesti, problema s koštanom srži ili nuspojava liječenja poput kemoterapije.

Što otkriva diferencijalna krvna slika?

Uz ukupan broj leukocita često se radi i diferencijalna krvna slika (DKS), koja analizira pet glavnih vrsta bijelih krvnih stanica. Svaka ima specifičnu ulogu: neutrofili su prva linija obrane protiv bakterija, limfociti su ključni u borbi protiv virusa, monociti sudjeluju u borbi protiv kroničnih infekcija, eozinofili su povišeni kod alergijskih reakcija i parazitskih infekcija, dok su bazofili uključeni u alergijske odgovore. Analiza ovih podvrsta omogućuje liječniku da preciznije odredi uzrok zdravstvenog problema.

Važno je naglasiti da odstupanja od referentnih vrijednosti ne znače nužno postojanje bolesti. Na rezultate mogu utjecati brojni faktori.

Trombociti, odnosno krvne pločice, najmanje su krvne stanice čija je temeljna uloga zaustavljanje krvarenja procesom zgrušavanja. Nizak broj trombocita (trombocitopenija) može dovesti do sklonosti krvarenju, dok visok broj (trombocitoza) povećava rizik od stvaranja opasnih krvnih ugrušaka (tromboze). Novija istraživanja pokazuju kako se omjeri između različitih krvnih stanica, poput omjera neutrofila i limfocita (NLR), mogu koristiti kao pokazatelji kronične upale, koja je povezana s rizikom od kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti.

Važno je naglasiti da odstupanja od referentnih vrijednosti ne znače nužno postojanje bolesti. Na rezultate mogu utjecati brojni faktori poput prehrane, dehidracije, menstrualnog ciklusa ili uzimanja lijekova. Zbog toga je ključno da nalaz kompletne krvne slike uvijek tumači liječnik, koji će ga sagledati u kontekstu vaše cjelokupne zdravstvene povijesti, simptoma i drugih nalaza. ( Ordinacija.hr )

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo