Promjene na mozgu uočene su i kod osoba koje alkohol konzumiraju unutar „umjerenih“ granica.
Već dugo znamo da pretjerano konzumiranje alkohola šteti zdravlju, no novo istraživanje sugerira da čak i relativno male količine alkohola možda nisu bez rizika za naš mozak. Znanstvenici upozoravaju da se učinci povremenog pijenja mogu postupno nakupljati tijekom godina, osobito s porastom dobi.
Tim istraživača iz Sjedinjenih Američkih Država, prenosi ScienceAlert, povezao je veće razine konzumacije alkohola sa smanjenim protokom krvi u mozgu (tzv. perfuzijom) te s tanjom moždanom korom – dijelom mozga odgovornim za većinu složenih mentalnih funkcija, poput razmišljanja, planiranja i donošenja odluka.
Ono što je posebno važno jest da su takve promjene uočene i kod osoba koje su pile količine alkohola unutar granica koje se tradicionalno smatraju „umjerenima“. U istraživanju su te granice definirane kao do 60 pića mjesečno za muškarce i do 30 pića mjesečno za žene. Jedno piće pritom je odgovaralo otprilike 14 grama čistog alkohola – što je približno jedna boca piva, manja čaša vina ili jedna čašica žestokog pića.
Iako se dugo preporučivalo ostati ispod tih razina, najnovije američke prehrambene smjernice više ne navode točnu sigurnu dnevnu granicu konzumacije alkohola.
Povezanost alkohola, dobi i promjena u mozgu
Istraživači su također uočili povezanost između konzumacije alkohola, životne dobi i promjena u protoku krvi te debljini moždane kore. Rezultati upućuju na mogućnost da se i povremeno konzumiranje alkohola s vremenom može odraziti na strukturu i funkciju mozga.
– Konzumacija alkohola koja se smatra niskorizičnom može imati posljedice za integritet moždanog tkiva, osobito s napredovanjem dobi – navode autori istraživanja. Dodaju kako bi ovi rezultati mogli imati važan utjecaj na javnozdravstvene preporuke i strategije smanjenja štete povezane s alkoholom.
U istraživanju je sudjelovalo 45 zdravih odraslih osoba u dobi od 22 do 70 godina, koje nisu imale dijagnosticiran poremećaj vezan uz alkohol niti su imale epizode prekomjernog opijanja tijekom prethodne godine. Sudionici su odgovarali na pitanja o svojim navikama konzumiranja alkohola tijekom protekle godine, posljednje tri godine i tijekom cijelog života.
Prosječna konzumacija alkohola među sudionicima iznosila je 21 piće mjesečno tijekom života, dok se raspon kretao od jednog do 54 pića mjesečno.
Što su pokazala snimanja mozga
Podaci o konzumaciji alkohola uspoređeni su s rezultatima magnetske rezonancije (MRI), koja je mjerila volumen i debljinu moždane kore, kao i protok krvi u mozgu. Mjerenja perfuzije bila su dostupna za 27 sudionika. Važno je naglasiti da su ta testiranja provedena samo jednom, odnosno sudionici nisu praćeni kroz dulje razdoblje.
Rezultati su pokazali da je debljina moždane kore povezana s razinom konzumacije alkohola, ali je povezanost bila još izraženija kada je riječ o protoku krvi u mozgu. To sugerira da alkohol može imati značajan utjecaj na cirkulaciju, a time posredno i na zdravlje moždanog tkiva.
Kao i u ostatku tijela, dobra cirkulacija u mozgu ključna je za dostavu kisika i hranjivih tvari te za uklanjanje štetnih tvari iz organizma.
– Rezultati mogu odražavati kumulativne učinke dugotrajnog konzumiranja manjih količina alkohola tijekom života, koji u kombinaciji s dobi dovode do smanjenja protoka krvi i debljine moždane kore – objašnjavaju istraživači.
Zašto bi alkohol mogao imati takav učinak?
Iako ovo istraživanje nije detaljno istraživalo mehanizme koji stoje iza uočene povezanosti, znanstvenici već dobro poznaju neke štetne učinke alkohola na organizam. Kao jedan od mogućih uzroka navodi se oksidativni stres – proces biološkog oštećenja stanica kojem alkohol može pridonijeti.
Ipak, važno je uzeti u obzir i ograničenja studije. Istraživanje ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu između alkohola i promjena u mozgu, djelomično zato što prikazuje stanje u jednom trenutku. Također, podaci o konzumaciji alkohola temeljili su se na osobnim izjavama sudionika, koje nisu uvijek potpuno precizne. U analizu nisu bili uključeni ni drugi čimbenici koji mogu utjecati na zdravlje mozga, poput prehrane ili tjelesne aktivnosti.
Sve više istraživanja dovodi u pitanje „sigurnu“ količinu alkohola
Unatoč navedenim ograničenjima, rezultati se uklapaju u širi trend u znanstvenim istraživanjima koji sve češće propituje postojanje potpuno sigurne razine konzumacije alkohola kada je riječ o zdravlju.
Najnovije službene američke prehrambene smjernice, ažurirane ranije ove godine, više ne određuju točnu količinu alkohola koju bi ljudi trebali ne prelaziti. Umjesto toga, preporuka je jednostavna: konzumirati manje alkohola radi boljeg općeg zdravlja.
U svjetlu novih saznanja, stručnjaci ističu kako bi možda bilo korisno preispitati koliko često posežemo za „povremenim“ pićem – jer se i male količine alkohola mogu zbrajati tijekom godina.
Autori istraživanja zaključuju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjele dugoročne neurobiološke posljedice konzumacije alkohola koje se danas smatra „niskorizičnim“. Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Alcohol.
(Ordinacija.hr)
