Afrička svinjska kuga (ASK) visoko je zarazna virusna bolest koja pustoši populacije domaćih i divljih svinja diljem svijeta, uzrokujući goleme ekonomske gubitke. Iako virus nije opasan za ljude, ljudsko ponašanje ključno je za njegovo širenje, zbog čega su stroge mjere zaštite jedina brana pred potpunom katastrofom u svinjogojstvu.
Afrička svinjska kuga, uzrokovana iznimno otpornim DNK virusom iz obitelji Asfarviridae, predstavlja jednu od najopasnijih prijetnji globalnoj svinjogojskoj industriji. Podrijetlom iz Afrike, gdje je desetljećima cirkulirala u ciklusu između divljih svinja i krpelja, bolest se proširila svijetom i postala globalni problem. Njezina razorna moć leži u iznimno visokoj stopi smrtnosti, koja u akutnim oblicima bolesti doseže i do 100 posto.
Ekonomske posljedice su katastrofalne, ne samo zbog uginuća životinja, već i zbog masovnih usmrćivanja (eutanazije) cijelih stada u pokušaju suzbijanja zaraze te strogih ograničenja trgovine. Primjerice, tijekom epidemije koja je pogodila Kinu od 2018. do 2019. godine, procjenjuje se da je zbog bolesti uginulo ili je usmrćeno oko 225 milijuna svinja, što je činilo gotovo četvrtinu svjetske populacije svinja u to vrijeme. Gubici za pojedine zemlje mjere se u desecima milijardi eura, prijeteći egzistenciji tisuća malih i velikih uzgajivača.
Nema rizika za ljudsko zdravlje
Najvažnija informacija za javnost jest da afrička svinjska kuga nije opasna za ljude. Virus se ne može prenijeti na čovjeka ni izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom niti konzumacijom svinjskog mesa ili proizvoda od svinjetine. Ne radi se o zoonozi i nema nikakvog rizika za ljudsko zdravlje. Međutim, upravo je čovjek ključni faktor u širenju ove pošasti. Virus se prenosi neizravno, putem kontaminirane odjeće, obuće ili vozila koja su bila na zaraženoj farmi.
Jedan od najčešćih načina prijenosa je hranjenje svinja pomijama ili kuhinjskim otpadom koji sadrži ostatke zaraženog mesa, budući da je virus izuzetno otporan i može preživjeti mjesecima u suhomesnatim proizvodima, smrznutom mesu i okolišu. Stoga, iako ljudi ne mogu oboljeti, njihova nepažnja i neodgovorno ponašanje izravno doprinose širenju bolesti na nezaražena područja i farme.
Koji su simptomi?
Klinička slika kod zaraženih svinja može varirati ovisno o virulenciji soja virusa, no akutni oblik je najdramatičniji. Simptomi se javljaju naglo i uključuju visoku tjelesnu temperaturu, potpun gubitak apetita, depresiju i letargiju. Životinje se grupiraju, teško dišu, a na koži, osobito na ušima, trbuhu i nogama, pojavljuju se karakteristična crvena do ljubičasta krvarenja. Česti su i povraćanje te krvavi proljev. Gravidne krmače redovito pobacuju.
Smrt nastupa unutar 6 do 13 dana, a ponekad i brže. Postoje i subakutni i kronični oblici bolesti s blažim simptomima, poput gubitka težine, povremene vrućice, otežanog disanja i upale zglobova, no i u tim slučajevima smrtnost je značajna, krećući se od 30 do 70 posto. Divlje svinje igraju ključnu ulogu u epidemiologiji ASK-a jer mogu biti zaražene bez pokazivanja jasnih kliničkih znakova, čime postaju tihi rezervoari i širitelji virusa u okolišu.
Širenje virusa odvija se kompleksnim putevima. Osim izravnog kontakta između zaraženih i zdravih svinja, što je čest slučaj kod kontakta domaćih i divljih svinja, virus se vrlo učinkovito širi i neizravno. Kontaminirana hrana, voda, oprema, vozila te odjeća i obuća ljudi predstavljaju najveći rizik za prijenos na nove lokacije. Virus je iznimno otporan; može preživjeti gotovo pet mjeseci u mesu pohranjenom na 4°C te u usoljenim i sušenim proizvodima.
U nekim dijelovima svijeta, kao što je Afrika, u prijenosu sudjeluju i biološki vektori – meki krpelji iz roda Ornithodoros, koji mogu godinama nositi virus u sebi i prenositi ga na nove generacije svinja, čineći iskorjenjivanje bolesti iznimno teškim. Zbog svega navedenog, sprječavanje unošenja virusa na farmu postaje apsolutni prioritet.
Mjere zaštite: Kako spriječiti katastrofu?
S obzirom na to da učinkovito cjepivo protiv afričke svinjske kuge još uvijek nije komercijalno dostupno na globalnoj razini, a liječenje ne postoji, jedina obrana leži u strogim i dosljednim biosigurnosnim mjerama. To podrazumijeva skup pravila i postupaka kojima se sprječava ulazak i širenje uzročnika bolesti. Ključne mjere uključuju zabranu hranjenja svinja napojem ili kuhinjskim otpadom koji nije adekvatno termički obrađen. Svinje se moraju držati u ograđenim prostorima kako bi se spriječio bilo kakav kontakt s divljim svinjama.
Potrebno je provoditi strogu kontrolu ulaska ljudi i vozila na farmu, uz obaveznu dezinfekciju i korištenje zaštitne odjeće i obuće. Svaku pojavu bolesti, uginuće ili pobačaj potrebno je bez odgode prijaviti nadležnom veterinaru. Globalne organizacije, poput Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH), neprestano naglašavaju važnost transparentnosti i brze prijave slučajeva kako bi se spriječilo daljnje širenje.
Globalni utjecaj i borba protiv širenja
Utjecaj afričke svinjske kuge nadilazi granice farmi i stočarstva, zadirući u sferu nacionalnih ekonomija, međunarodne trgovine i sigurnosti opskrbe hranom. Nakon što je 2007. godine stigla u Gruziju, bolest se neumoljivo proširila istočnom Europom, a njezin dolazak u Kinu 2018. godine izazvao je globalni poremećaj na tržištu svinjetine, dovodeći do rasta cijena i nestašica. Bolest ne pogađa samo izravnu proizvodnju; ona remeti cijeli lanac opskrbe, uključujući tržišta stočne hrane poput soje.
Borba protiv ASK-a zahtijeva holistički pristup poznat kao “Jedno zdravlje”, koji prepoznaje da su zdravlje životinja, ljudi i okoliša neraskidivo povezani. Uspješno suzbijanje ovisi o suradnji na svim razinama – od vlasnika svinja i lovaca do veterinarskih službi i političkih tijela poput Ministarstva poljoprivrede. Samo zajedničkim naporima i podizanjem svijesti o rizicima moguće je ublažiti razorne posljedice ove globalne prijetnje.
(Ordinacija.hr)
