Endometrioza pogađa jednu od deset žena. S policističnim jajnicima problem ima 13 posto žena, a i ta tegoba često je u vezi s inzulinskom rezistencijom, odnosno nezdravom prehranom.
U Hrvatskoj od ginekoloških karcinoma svake godine u prosjeku oboli 1700 žena, a za njih oko 700 bolest, nažalost, ima fatalan ishod. Najčešći uzrok smrti ženske populacije i kod nas i u svijetu su, istina, bolesti srca i krvnih žila, ali to ne umanjuje potrebu da se tzv. ženske bolesti drže pod posebnim povećalom. Tim više što i za ozbiljne dijagnoze, poput karcinoma dojke, maternice ili jajnika, itekako ima pomoći ako se otkriju na vrijeme.
– Apsolutno, okosnica svega je dobra preventiva, odnosno prvenstveno preventivni pregledi koje ne treba preskakati ni onda kad nema simptoma koji bi upućivali na nešto sumnjivo. Konkretno u slučaju ginekoloških oboljenja, za razliku od srednje ili uznapredovale faze, praktički svi su karcinomi izlječivi ako se otkriju u ranoj fazi – ističe specijalistica ginekologije i porodništva i subspecijalistica humane reprodukcije, izv. prof. dr. sc. Ana Tikvica Luetić, prim. dr. med., a odnedavno pročelnica Poliklinike Klinike za ginekologiju i porodništvo Kliničke bolnice “Sveti Duh” u Zagrebu.
– No, isto tako, treba reći da dobra preventiva počinje zdravim načinom života, uravnoteženom prehranom, redovitom fizičkom aktivnošću i kvalitetom sna. U kojoj mjeri na zdravlje utječe životni stil možemo ilustrirati menstrualnim ciklusom, koji je jedan od najzamršenijih fizioloških procesa u ženskom organizmu. Prehrana s adekvatnim unosom nutrijenata i redovita tjelesna aktivnost izravno su povezani s redovitošću ovog ciklusa. S druge strane, nedovoljan ili prekomjeran unos kalorija te smanjena ili ekstenzivna tjelovježba povećavaju rizik za poremećaj ciklusa. Također znamo da se, primjerice, u profesijama koje nemaju dovoljno noćnog odmora bilježi povećani rizik od neplodnosti – navodi dr. Tikvica Luetić neke od primjera kako nezdrave životne navike mogu narušiti zdravlje.
Dakako, u neprijatelje ženskog zdravlja, što i ne treba posebno elaborirati, spadaju pušenje i konzumacija alkohola te druge štetne navike, a kad je prehrana u pitanju za prevenciju nije dovoljno ne pretjerivati s količinom hrane. Itekako je važno i što se nalazi na tanjuru, a poznato je da, primjerice, namirnice s visokim udjelom antioksidansa i omega-3 masnih kiselina, poput lososa, srdela, oraha, lanenih i chia sjemenki, avokada, tamne čokolade i sl. mogu smanjiti upalne procese karakteristične za endometriozu. Pritom, valja znati da endometrioza pogađa jednu od deset žena. S policističnim jajnicima, primjerice, problem ima 13 posto žena, a i ta tegoba često je u vezi s inzulinskom rezistencijom, odnosno nezdravom prehranom.
No, i pored najzdravijih životnih navika preventivne preglede ne treba preskakati. Oni su ključni i za očuvanje reproduktivnog zdravlja i za rano otkrivanje bolesti, a opća preporuka je ginekološki pregled s Papa-testom jednom godišnje (prvi pregled preporučuje se, inače, nakon stupanja u spolne odnose ili oko 18. do 21. godine). Također, jednom godišnje poželjno je obavljati i ultrazvuk ginekoloških organa, a ta dinamika se savjetuje i za ultrazvuk dojki koji se preporučuje ženama mlađima od četrdeset godina. U dobi nakon četrdesete godine života prva linije obrane postaje, pak, mamografija, koju bi u normalnim okolnostima trebalo obavljati svake dvije godine. Redoviti samopregledi kod kuće se podrazumijevaju, a u slučaju bilo kakvih odstupanja i simptoma ne treba čekati godišnji pregled, već se odmah obratiti liječniku.
Inače, u preventivu očuvanja ženskog zdravlja spada i HPV cjepivo koje smanjuje rizik od raka (štiti od predstadija raka i raka vrata maternice, stidnice, rodnice i čmara, kao i od spolnih bradavica) do čak 90 posto. Najbolje ga je primiti u mlađoj dobi, prije izlaganja virusu, a pruža zaštitu i do deset godina. Kod nas je ovo cjepivo besplatno za sve učenike i učenice završnog razreda osnovne škole koji se organizirano cijepe, ali kroz programe preventive te, u ovisnosti o dostupnosti cjepiva, za sve starosti do 25 godina. Stariji od te dobi mogu se cijepiti isključivo uz medicinsku indikaciju.
– Kod nas na Svetom Duhu proširili smo indikacije, pa cijepimo i žene koje imaju neke promjene na Papa-testu ili dolaze iz rizičnih profesija, poput ginekologinja, u kojima su više izložene HPV virusima. Dakle, dobna granica praktički i ne postoji – kaže prof. dr. Ana Tikvica Luetić.
Naša sugovornica napominje da se zdravim životnim navikama može utjecati i na smanjenje rizika od neplodnosti te ublažiti simptome menopauze. Za samu menopauzu, dakako, nema prevencije, ta faza u životu svake žene je neizbježna, a postupni pad funkcije jajnika i smanjenje razine estrogena obično počinje u 40-ima te traje nekoliko godina prije trajnog prestanka menstruacije. Karakteriziraju je neredovite mjesečnice, valunzi, noćno znojenje, suhoća rodnice i famozne promjene raspoloženja.
– Menopauza obično dolazi oko pedesete godine života, ali sve veći broj žena ulazi u menopauzu još prije četrdesete godine. Prema nekim pokazateljima, rana menopauza trenutačno pogađa oko tri posto žena. Točno je da je to razdoblje u nekim slučajevima popraćeno osjetno narušenom kvalitetom života i tada se može djelovati terapijski. Ali, prije toga bih savjetovala svim ženama koje se suočavaju s ovom životnom fazom, ako već prije nisu prigrlile takav stil života, uvođenje zdravih navika u svoju svakodnevnu rutinu. Dakle, zdravija hrana s manje životinjskih masti, više kretanja i dovoljno sna, a od pomoći, uz savjetovanje s liječnicima, mogu biti i različiti suplementi. Ako je potrebno, ne treba bježati ni od psihološke pomoći – sugestija je profesorice Tikvica Luetić, koja se u svojoj praksi više puta osvjedočila i u vezu (ne)zdravog načina života i (ne)plodnosti.
– Neplodnost je, nažalost, u porastu i danas je svaki peti-šesti par neplodan. Za oko 20 posto slučajeva ne možemo utvrditi uzrok, ali mimo toga znamo da su među glavnim krivcima za neplodnost prekomjerna težina, sjedilački način života, preveliki unos rafinirane hrane, šećera i ugljikohidrata, zagađivači iz okoliša, duhan, previše alkohola te rizično seksualno ponašanje i spolno prenosive bolesti. U ovom slučaju prevencija je ponašanje suprotno od navedenog – reći će naša sugovornica, koja podsjeća da plodnost opada sa svakom godinom života i da pomoć liječnika treba potražiti već nakon prve godine u kojoj se željena trudnoća ne dogodi.
U preventivu svakako spada i edukacija, a dobra je vijest da zdrave životne navike mogu smanjiti rizik od razbolijevanja čak i kada postoje genetske predispozicije. I to ne samo u slučaju ženskih bolesti. Stoga, itekako vrijedi preispitati svoje prehrambene i druge životne navike. Za preventivu nikad nije kasno.
(Radmila Kovačević)
