Sindrom nemirnih nogu (RLS) može se javiti u bilo kojoj dobi, ali je češći nakon 50. godine. Evo kako ga prepoznati i što učiniti ako vas muči.
Sindrom nemirnih nogu (RLS) je poremećaj spavanja koji pogađa velik broj ljudi diljem svijeta. Premda ne skraćuje životni vijek, može ozbiljno narušiti kvalitetu života jer otežava odmor, ometa san i uzrokuje kronični umor.
Što je sindrom nemirnih nogu?
RLS se očituje kao snažna, gotovo neodoljiva potreba za pomicanjem nogu, koja se javlja ponajviše u vrijeme odmora, posebno navečer i tijekom noći. Potreba za kretanjem često se pojavljuje uz neugodne senzacije u nogama – poput pulsiranja, peckanja, svrbeža ili osjećaja „puzanja“.
Mnogi koji pate od ovog poremećaja primjećuju privremeno olakšanje kada se pomiču ili istežu, ali se tegobe vraćaju čim ponovno miruju. Ovaj sindrom poznat je i pod nazivom Willis-Ekbomova bolest.
Vrste sindroma nemirnih nogu
Stručnjaci razlikuju dva oblika:
- Rani početak – pojavljuje se prije 45. godine, često je nasljedan i napreduje polako.
- Kasni početak – javlja se nakon 45. godine, a simptomi obično brže napreduju.
Koji su simptomi?
Najčešći znakovi uključuju:
- neugodne senzacije u nogama koje potiču na kretanje,
- pogoršanje simptoma u mirovanju,
- privremeno olakšanje pri kretanju,
- trzanje ili grčenje nogu navečer i tijekom sna.
Posljedice za svakodnevni život mogu biti značajne: nesanica, kronični umor, poteškoće s koncentracijom, promjene raspoloženja, pa čak i anksioznost ili depresija.
Pacijenti simptome često opisuju kao: puzanje, svrbež, pečenje, pulsiranje, povlačenje ili neugodan pritisak. Najčešće zahvaćaju obje noge, ali se mogu proširiti i na ruke ili cijelo tijelo.
Zašto nastaje RLS?
Točan uzrok još nije razjašnjen, no stručnjaci pretpostavljaju da poremećaj u radu bazalnih ganglija, dijela mozga koji kontrolira pokrete i koristi dopamin, igra ključnu ulogu. Ako nema dovoljno dopamina, mozak ne može učinkovito regulirati pokrete.
Mogući uzroci i čimbenici rizika su:
- genetika – nasljeđuje se autosomno dominantno,
- nedostatak željeza u mozgu – čak i kad su krvne vrijednosti normalne,
- popratna stanja – anemija, dijabetes, bolesti bubrega, trudnoća, neuropatija, ovisnosti,
- lijekovi – antihistaminici, antidepresivi, lijekovi protiv mučnine.
Među okidačima koji mogu pogoršati simptome su: alkohol, kofein, nikotin, neki lijekovi, stres ili nedostatak sna.
Koga sindrom najčešće pogađa?
Iako se može javiti u bilo kojoj dobi, od djetinjstva do starosti, najčešće zahvaća osobe starije od 50 godina, a simptomi se s godinama pogoršavaju.
Kako se dijagnosticira?
RLS se dijagnosticira klinički, na temelju detaljnog razgovora i pregleda. Nema posebnog testa, ali liječnik može napraviti krvne pretrage ili neurološki pregled kako bi isključio druge uzroke. U nekim slučajevima preporučuje se i studija spavanja.
Za postavljanje dijagnoze, liječnici prate pet ključnih kriterija:
- Neodoljiva potreba za pomicanjem nogu, obično uz neugodne senzacije.
- Pogoršanje simptoma tijekom odmora.
- Olakšanje pri kretanju.
- Simptomi su izraženiji navečer i noću.
- Tegobe se ne mogu objasniti drugim medicinskim stanjima.
Kod djece je dijagnoza složenija jer simptomi mogu nalikovati ADHD-u ili „bolovima rasta“.
Liječenje i ublažavanje simptoma
Terapija se prilagođava težini simptoma. Kod blažih oblika pomažu promjene životnog stila, dok se kod težih preporučuju lijekovi.
Lijekovi:
- dodaci željeza (uz vitamin C),
- antiepileptici (gabapentin, pregabalin),
- dopaminski agonisti (pramipeksol, ropinirol),
- levodopa.
U težim slučajevima mogu se propisati benzodiazepini, hipnotici ili opioidi – ali uz strogi nadzor zbog nuspojava i rizika ovisnosti. Kod izrazito niskih razina željeza u mozgu ponekad pomaže i intravenska primjena željeza.
Kućne metode:
- redovita tjelovježba (umjerena, ne neposredno prije spavanja),
- higijena sna (izbjegavanje ekrana u krevetu, redovito vrijeme spavanja),
- tople kupke, termofor ili hladni oblog na nogama,
- smanjenje stresa i opuštajuće tehnike,
- izbjegavanje kofeina i alkohola navečer.
Brzo olakšanje najčešće donosi kretanje – istezanje, hodanje ili masaža nogu.
Prognoza i život s RLS-om
Sindrom nemirnih nogu nije opasan za život, ali može biti iznimno iscrpljujuć i ometati svakodnevicu. Ne postoji lijek koji ga trajno uklanja, no uz odgovarajuću terapiju simptomi se mogu držati pod kontrolom.
Može li se prevenirati?
Ne postoji poznat način potpune prevencije. No, izbjegavanje okidača i liječenje popratnih bolesti može ublažiti tegobe i spriječiti njihovo pogoršanje.
Kada posjetiti liječnika?
Ako imate simptome koji:
- ne prolaze uz kućne mjere,
- postaju sve izraženiji,
- ozbiljno narušavaju kvalitetu sna,
vrijeme je da se obratite stručnjaku. Pravovremena dijagnoza i terapija mogu značajno poboljšati kvalitetu života.
(Ordinacija.hr)
