Mnoge bolesti razvijaju se ‘tiho’ i bez očitih simptoma pa rana dijagnostika često čini razliku između jednostavnijeg liječenja i ozbiljnijeg zdravstvenog problema.
Rečenica koju često čujemo od osoba koje odgađaju posjet liječniku: “Dobro sam, ništa me ne boli”, svakako nije dobar izgovor za izbjegavanje preventivnih pregleda. Naime, problem je u tome što velik broj bolesti ne počinje neizdrživim bolovim i tegobama nego u svojoj početnoj fazi ne pokazuje nikakve simptome. I upravo mnoge bolesti, ako se otkriju u početnoj fazi, imaju lakši tijek liječenja i veći postotak izlječenja. Prevencija i rana dijagnostika posebno su važne jer kronične nezarazne bolesti više nisu iznimka, nego glavni zdravstveni teret modernog društva.
Ni brojke nisu optimistične pa tako Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, dijabetes i kronične plućne bolesti uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj. Ministarstvo zdravstva pritom jasno upozorava da se ranim otkrivanjem bolesti znatno povećava mogućnost izlječenja, dok Svjetska zdravstvena organizacija ističe da rana dijagnoza poboljšava ishode liječenja, povećava šanse za preživljenje i često znači manje složeno i manje opterećujuće liječenje za pacijenta.
Stoga, argument “osjećam se dobro” nije dovoljan razlog da izbjegavamo redovite preglede. Brojne promjene u organizmu dugo ne daju jasne simptome, a to vrijedi za neke tumore, ali i za niz bolesti kralježnice, zglobova, krvnih žila, mekih tkiva, neuroloških stanja ili promjena na unutarnjim organima. Kada se ove bolesti otkriju tek nakon što su se simptomi razvili, prostor za brzo i jednostavno liječenje često je manji.
Foto: Shutterstock
Razlika između prevencije i dijagnostike
Preventivni i dijagnostički pregledi nisu isto iako se u praksi često nadopunjuju. Preventivni pregled radi se kada osoba nema izražene tegobe, ali želi provjeriti opće zdravstveno stanje i na vrijeme uočiti moguće rizike ili promjene koje još ne daju simptome. U tu skupinu najčešće ulaze sistematski pregledi, laboratorijske pretrage krvi i urina, mjerenje krvnog tlaka, EKG, ultrazvuk abdomena, ginekološki i urološki pregledi, mamografija, PAPA test, dermatološki pregled madeža i slične kontrole, ovisno o dobi, spolu i obiteljskoj anamnezi. Takvi pregledi mogu otkriti povišeni šećer i masnoće u krvi, poremećaje rada štitnjače, anemiju, povišen krvni tlak, srčane smetnje, promjene na dojkama, vratu maternice, prostati, jetri, bubrezima ili koži, dakle stanja koja se često razvijaju bez jačih simptoma.
Dijagnostički pregled radi se kada već postoji konkretna sumnja, simptom ili nalaz koji traži precizniju obradu. Tada cilj više nije opći uvid u zdravstveno stanje, nego odgovor na točno pitanje: zašto se pojavljuje bol, što uzrokuje tegobe, postoji li promjena na organu, živcu, zglobu ili krvnoj žili i koliko je ona ozbiljna. U toj fazi često se koriste detaljnije metode poput magnetske rezonance, CT-a, ciljanog ultrazvuka, endoskopskih pretraga, biopsije ili specijalističkih obrada.
MR kao vrijedna dijagnostička metoda
Magnetska rezonanca jedna je od najvažnijih metoda suvremene dijagnostike jer liječnicima daje vrlo detaljan prikaz mekih tkiva, organa, živaca, zglobova i krvnih žila, a pritom ne koristi ionizirajuće zračenje. Upravo zato često se koristi kada treba preciznije objasniti simptome, potvrditi sumnju na određenu promjenu ili dobiti jasniju sliku onoga što se ne vidi dovoljno dobro drugim metodama.
Foto: Shutterstock
Posebna vrsta je MR-a je angiografija, odnosno MRA, koja se koristi za prikaz krvnih žila. Njome se mogu procjenjivati arterije i vene u mozgu, vratu, prsima, trbuhu, nogama i drugim dijelovima tijela, primjerice kada postoji sumnja na suženje, aneurizmu, začepljenje ili druge vaskularne promjene. MRA se radi kada liječnik treba jasniju sliku krvotoka ili stanja krvnih žila, a može se učiniti s kontrastom ili bez njega, ovisno o indikaciji.
Važno je znati da pregled magnetskom rezonancom može biti s kontrastom i bez kontrasta. Pregled bez kontrasta dovoljan je u mnogim situacijama, osobito kod kralježnice, zglobova ili osnovne procjene pojedinih struktura. Kontrast se dodaje kada liječnik želi još detaljnije razlikovati normalno od promijenjenog tkiva, primjerice kod nekih tumora, upalnih procesa, promjena na krvnim žilama ili preciznije procjene određenih organa. U MR-u se najčešće koristi gadolinijski kontrast, koji nije isti kao kontrast za CT. Alergijske reakcije na njega rjeđe su nego kod jodnog kontrasta, ali ipak su moguće, pa pacijent prije pregleda mora prijaviti alergije, bubrežne bolesti, ranije reakcije na kontrast i trudnoću.
Što pacijent treba znati o MR pregledu?
Pacijentima se prije magnetske rezonance preporučuje da napomenu imaju li ugrađen pacemaker, defibrilator, kohlearni implantat, aneurizmatske klipse, metalne umetke, neurostimulator, stare metalne proteze ili gelere. Velik broj modernih ortopedskih implantata danas jest kompatibilan s MR-om, ali to se uvijek mora provjeriti unaprijed. U prostor za snimanje ne smiju se unositi nakit, satovi, kreditne kartice, mobiteli, slušni aparati, ukosnice i drugi metalni ili elektronički predmeti.
Što se tiče pripreme, ona ovisi o vrsti pregleda. Za velik broj MR pregleda posebna priprema nije potrebna i pacijent može uzeti svoju redovitu terapiju. Kod nekih pregleda, osobito ako se daje kontrast ili se snima abdomen, ustanova može dati posebne upute o jelu i piću prije dolaska. Zato je najvažnije slijediti konkretne upute koje pacijent dobije prilikom naručivanja. Ako osoba ima klaustrofobiju ili jaču anksioznost, to treba reći unaprijed jer se ponekad može preporučiti blagi sedativ. Neki noviji uređaji imaju širi otvor, što pregled čini ugodnijim za osobe koje teško podnose zatvoreni prostor.
Sam pregled najčešće je bezbolan, ali može biti neugodan zbog trajanja, buke i potrebe da se miruje. Pacijent leži na stolu koji ulazi u uređaj, a tijekom snimanja čuju se glasni udarci, lupkanje i brujanje. Zato se obično dobivaju čepići za uši ili slušalice. Najvažnije je ostati miran jer svaki pokret može pokvariti kvalitetu snimke. Pojedine sekvence traju nekoliko minuta, a cijeli pregled često traje oko 20 do 60 minuta, ovisno o tome što se snima i radi li se kontrast.
Foto: Croatia Poliklinika
Ima li pregled MR-om nuspojava?
Neugodne nuspojave nakon magnetske rezonance uglavnom su rijetke. Ako se kontrast ne daje, većina ljudi nakon pregleda odmah nastavlja sa svojim dnevnim aktivnostima. Kod pregleda s kontrastom može se javiti kratkotrajna nelagoda na mjestu uboda, rijetko mučnina, glavobolja ili prolazan metalni okus u ustima. Ozbiljnije alergijske reakcije vrlo su rijetke. Kod osoba s teškim bubrežnim bolestima kontrast se daje s većim oprezom, upravo zato što je prije pregleda važno liječniku reći ima li pacijent problema s bubrezima.
Postoje i ograničenja magnetske rezonance. Nije idealna za svakog pacijenta ni za svaku kliničku situaciju. Neki ljudi ne mogu dovoljno dugo ležati mirno, neki teško podnose zatvoren prostor, a kod hitnih stanja liječnik će ponekad prije odabrati CT jer je brži. Drugim riječima, MR je iznimno vrijedna metoda, ali njezina prava snaga dolazi do izražaja kada se koristi ciljano, uz dobru kliničku procjenu i jasan razlog za pregled.
Poliklinika s bogatim iskustvom i vrhunskim timom stručnjaka
Iza kvalitetne dijagnostike uvijek mora stajati i kvalitetan tim, a u Croatia Poliklinici upravo to stavljaju u prvi plan. Njihov tim čine medicinski stručnjaci s bogatim iskustvom, uz individualan pristup svakom pacijentu i naglasak na stručnost i pristupačnost kroz cijeli proces pregleda i daljnje obrade. Takav pristup posebno je važan kod preventivnih pregleda, jer pacijentu nije dovoljno samo obaviti pretragu, nego dobiti i jasno stručno tumačenje nalaza te preporuku za daljnje korake.
Na to se nadovezuje i ulaganje u suvremenu dijagnostiku. U Croatia Poliklinici kontinuirano ulažu u najnaprednije medicinske uređaje kako bi pacijentima omogućili brzo i precizno dijagnosticiranje zdravstvenih problema, pravodobno sprječavanje bolesti i učinkovito liječenje. Kada je riječ o magnetskoj rezonanci, koriste novi MR uređaj širokog otvora, s naglaskom na veći komfor pacijenta tijekom snimanja i visoku kvalitetu slike, a u ponudi su pregledi različitih regija tijela, od mozga i kralježnice do zglobova, abdomena, dojki i krvnih žila. Upravo taj spoj stručnosti i moderne opreme daje dodatnu vrijednost preventivnim i dijagnostičkim pregledima, jer omogućuje da se eventualne promjene prepoznaju na vrijeme i brže usmjere prema liječenju.
Na preventivne i dijagnostičke preglede u Croatia Poliklinici možete se naručiti u čak devet hrvatskih gradova – u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Puli, Koprivnici, Osijeku, Zadru, Varaždinu i Dubrovniku.
Sadržaj nastao u suradnji s Croatia Poliklinikom.
