Predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić prošloga je tjedna potvrdila da su pregovori s Vladom o novom Granskom kolektivnom ugovoru (GKU) za zdravstvo pri kraju, no da još postoje otvorena pitanja koja treba riješiti, među njima i institut pripravnosti koji, kako je ocijenila, predstavlja nedefinirani oblik rada.
Uvjeti rada liječnika u javnom zdravstvu neodrživi su, s više od tri milijuna prekovremenih sati godišnje i dodatnim radom kroz institut pripravnosti, upozorio je u srijedu Hrvatski liječnički sindikat (HLS) te od ministrice zdravstva Irene Hrstić zatražio konkretne poteze.
– Nije normalno da liječnici godišnje odrade više od tri milijuna prekovremenih sati, a uz to dio bolničkih ravnatelja iskorištavaju institut pripravnosti, zapravo jedan oblik prikrivenog prekovremenog rada, koji se ne evidentira, a tijekom kojeg se također odrađuju dodatni sati kako bi se sustav pokrpao – poručila je u priopćenju predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić.
Čulinović Čaić prošloga je tjedna potvrdila da su pregovori s Vladom o novom Granskom kolektivnom ugovoru (GKU) za zdravstvo pri kraju, no da još postoje otvorena pitanja koja treba riješiti, među njima i institut pripravnosti koji, kako je ocijenila, predstavlja nedefinirani oblik rada.
Sindikat je danas ponovno upozorio da je granski kolektivni ugovor trebao biti donesen još u ožujku 2024., te da je Vlada tada samo odlučila produljiti primjenu postojećih prava do potpisivanja novog ugovora.
– Nakon više od godinu i pol dana čekanja, jasno je da se problemi neće sami riješiti. Liječnici odlaze u inozemstvo i privatni sektor, a oni koji ostaju preopterećeni su prekovremenim radom – navodi HLS.
Podsjeća i da su početkom 2024. sindikat i liječničke udruge dostavili Vladi konkretna rješenja za uređenje rada liječnika – od uvođenja obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa, valorizacije rada na odjelima i u administraciji, do prijedloga za ujednačavanje vrijednosti sata rada kroz cijelu godinu. No, kažu, do danas nije stigao odgovor niti poziv na nastavak pregovora.
– Bez jasnih normativa i jednake vrijednosti rada priče o kriterijima za dozvole za rad u privatnom sektoru ostaju prazne. Naš je cilj uvesti red u rad liječnika u javnom sektoru i to je temeljna higijena zdravstvenog sustava te prvi korak prema njegovoj održivosti – rekla je Čulinović-Čaić.
Sindikat upozorava i na nelogičnosti u raspodjeli prekovremenog rada, primjerice, u jednom velikom kliničkom bolničkom centru čak 62% prekovremenih sati odrađeno je u ljetnim mjesecima kada je cijena sata manja.
– Ako tomu pridodamo i prikrivene sate kroz rad po pozivu, jasno je da se radi o neodrživoj situaciji. Liječnici su ljudi, nisu roboti. Kada znamo sve ovo, nije ni čudno što odlaze. Jedini način da se sačuva javni zdravstveni sektor jest da se problemi rješavaju i sustav uredi. Čekanje samo pogoršava situaciju. Od ministrice Hrstić, koja je upućena u problematiku, očekujemo konkretne poteze – naglasila je predsjednica HLS-a.
(Hina)
