Jaja, krumpir, kava i druge namirnice često dobivaju lošu reputaciju – otkrivamo zašto zaslužuju mjesto na vašem tanjuru.
U svijetu prehrane mnoge namirnice godinama su neopravdano dobivale etiketu “nezdrave”. Razlozi za to najčešće leže u zastarjelim preporukama, pogrešnim mitovima ili načinu pripreme koji im narušava reputaciju. No, znanstvena istraživanja posljednjih godina pokazuju da brojni takvi “sumnjivi” sastojci mogu biti itekako vrijedni saveznici našeg zdravlja, ako ih uključimo u uravnoteženu prehranu.
U nastavku donosimo sedam namirnica koje zaslužuju priliku da ponovno pronađu svoje mjesto na vašem tanjuru.
1. Zamrznuto povrće
Zamrznuto povrće bere se u trenutku najveće zrelosti i odmah se duboko zamrzava, čime se čuvaju vitamini, minerali i antioksidansi. Brojna istraživanja pokazuju da zamrznuto povrće sadrži jednaku, a ponekad i veću količinu hranjivih tvari od svježeg.
Zahvaljujući tom procesu, zadržava se i boja, okus i nutritivna vrijednost povrća, što ga čini izvrsnim izborom tijekom cijele godine, osobito kada svježe povrće nije dostupno.
Mnogi ga nepravedno smatraju manje vrijednim jer vjeruju da “svježe uvijek znači bolje”, no istina je da je zamrznuto povrće jednako zdravo, a često i praktičnije.

2. Riblje konzerve
Riba u konzervi ne samo da je pristupačna i praktična, već je i iznimno bogata hranjivim tvarima. Sadrži visokokvalitetne proteine, omega-3 masne kiseline koje štite srce, te vitamine D i B12, kao i selen.
Redovita konzumacija masnije ribe poput sardina, skuše ili lososa povezuje se s manjim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara.
Iako se konzervirana hrana često doživljava kao previše prerađena, riba u konzervi obično sadrži tek nekoliko osnovnih sastojaka i zadržava većinu svojih hranjivih vrijednosti.

3. Kava
Umjerena konzumacija kave povezana je s manjim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, nekih vrsta raka i neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove.
I obična i beskofeinska kava obiluju antioksidansima i biljnim spojevima koji pozitivno djeluju na jetru, bubrege i mozak.
Premda pretjerano unošenje kofeina može kod osjetljivih osoba izazvati nervozu ili nesanicu, većina istraživanja potvrđuje da je kava sigurna i čak korisna – kada se pije umjereno i bez previše šećera ili mlijeka.

4. Krumpir
Krumpir je često nepravedno podcijenjen zbog visoke količine ugljikohidrata i činjenice da se najčešće konzumira pržen ili u obliku čipsa. Međutim, kuhan, pečen ili pripremljen na pari, krumpir je vrlo hranjiv.
Obiluje vitaminom C, vitaminom B6, kalijem, vlaknima i antioksidansima koji podržavaju zdravlje srca, krvni tlak i imunološki sustav. Uz to, vrlo je zasitan pa može pomoći u kontroli tjelesne težine.
Njegovi antioksidansi pomažu i u smanjenju upala, što ga čini izvrsnim dijelom uravnotežene prehrane.

5. Sojini proizvodi
Tofu, edamame, sojino mlijeko i drugi proizvodi od soje odličan su izvor biljnih proteina, zdravih masti i izoflavona – biljnih spojeva koji povoljno djeluju na hormone.
Redovita konzumacija tradicionalnih sojinih namirnica povezuje se s manjim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 te nekih oblika raka. Soja također može pomoći u održavanju zdravih kostiju i razine kolesterola.
Zabrinutost zbog navodnog “hormonskog učinka” soje većinom se temelji na pogrešnim tumačenjima. Znanost jasno pokazuje da je umjerena konzumacija prirodnih sojinih proizvoda, ne prerađenih dodataka, sigurna i korisna.

6. Jaja
Jaja su među najhranjivijim namirnicama koje možemo jesti. Sadrže visokokvalitetne proteine, vitamine (poput B12 i D), minerale te antioksidanse lutein i zeaksantin, koji štite zdravlje očiju.
Umjerena konzumacija jaja pomaže u održavanju mišićne mase, pruža dugotrajan osjećaj sitosti i doprinosi unosu važnih hranjivih tvari.
Iako su se nekoć smatrala “neprijateljem srca” zbog kolesterola, novija istraživanja pokazuju da umjereno jedenje jaja ne povećava rizik od srčanih bolesti kod zdravih osoba.
Važno je napomenuti da su jaja jedan od češćih alergena, što djelomično objašnjava njihovu ponekad lošu reputaciju.

7. Kokice
Kokice pripremljene na vrućem zraku, bez dodataka maslaca ili šećera, prava su nutritivna bomba u svijetu grickalica. Cjelovita su žitarica bogata vlaknima, koja pomažu u regulaciji probave i tjelesne težine.
Uz to, sadrže minerale poput magnezija, kalija i fosfora te antioksidanse koji podržavaju zdravlje srca i metabolizma.
Nažalost, kokice se često povezuju s “filmskom” verzijom punom masnoće i soli, ali ako ih pripremite kod kuće s malo soli i bez dodatnih masnoća – predstavljaju zdrav, ukusan i niskokaloričan međuobrok.

(Ordinacija.hr)