Vitamin A ključan je nutrijent za cjelokupno zdravlje, no važno je poznavati obje strane medalje. Donosimo sve o njegovim funkcijama, najboljim izvorima te rizicima koji se kriju iza nepravilnog unosa.
Vitamin A nije jedinstvena tvar, već skupina spojeva topivih u mastima koji dolaze u dva osnovna oblika. Prvi je preformirani vitamin A, odnosno retinol i njegovi esteri, koji se nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla. Najbogatiji izvori su goveđa jetra, riblje ulje, jaja i mliječni proizvodi poput mlijeka i sira. Drugi oblik su provitaminski karotenoidi, poput beta-karotena, koje nalazimo u biljnoj hrani. Naše tijelo te biljne pigmente, zaslužne za jarke boje voća i povrća, pretvara u aktivni oblik vitamina A prema svojim potrebama. Stoga, prehranom bogatom mrkvom, batatom, špinatom, keljom, dinjom i marelicama osiguravamo sirovinu iz koje organizam sam stvara ovaj esencijalni vitamin. Upravo zbog te razlike u podrijetlu i bioraspoloživosti, preporučene dnevne doze izražavaju se u ekvivalentima aktivnosti retinola (RAE).
Očuvanje vida
Njegova najpoznatija uloga nedvojbeno je ona u očuvanju vida. Vitamin A ključna je komponenta rodopsina, vidnog pigmenta koji se nalazi u mrežnici oka i omogućuje nam gledanje u uvjetima slabog osvjetljenja. Bez dovoljne količine vitamina A, sposobnost oka da se prilagodi tami drastično opada, što dovodi do prvog i najranijeg simptoma nedostatka – noćnog sljepila. Ako se nedostatak nastavi, može doći do ozbiljnijeg stanja poznatog kao kseroftalmija, odnosno teške suhoće oka koja uzrokuje oštećenje rožnice i konjunktive. U najtežim slučajevima, osobito u zemljama u razvoju gdje je manjak ovog vitamina raširen problem, kseroftalmija može dovesti do trajnog i nepopravljivog gubitka vida, čineći vitamin A vodećim svjetskim uzrokom sljepoće koja se može spriječiti.
On potiče proizvodnju i aktivnost bijelih krvnih stanica, koje su prva linija obrane našeg tijela od virusa, bakterija i drugih patogena. Također igra vitalnu ulogu u održavanju zdravlja sluznica koje oblažu dišni, probavni i mokraćni sustav.
Osim za zdravlje očiju, vitamin A je presudan za funkcioniranje imunološkog sustava, zbog čega je i zaradio nadimak “antiinfektivni vitamin”. On potiče proizvodnju i aktivnost bijelih krvnih stanica, koje su prva linija obrane našeg tijela od virusa, bakterija i drugih patogena. Također igra vitalnu ulogu u održavanju zdravlja sluznica koje oblažu dišni, probavni i mokraćni sustav. Te sluznice djeluju kao fizička barijera, sprječavajući prodor štetnih mikroorganizama u tijelo. Adekvatan unos ovog vitamina ključan je i za stanični rast i diferencijaciju, što znači da je neophodan za pravilan razvoj i održavanje srca, pluća, bubrega i drugih organa. Zbog toga je od iznimne važnosti za pravilan rast i razvoj djece.
Zbog toga se često koriste u liječenju akni te u kozmetičkim proizvodima za smanjenje znakova starenja, poput bora i finih linija, jer potiču proizvodnju kolagena. Jednako je važan i za reproduktivno zdravlje kod oba spola.
Uloga vitamina A proteže se i na zdravlje kože te reproduktivni sustav. U dermatologiji su njegovi derivati, poznati kao retinoidi, cijenjeni zbog sposobnosti da reguliraju rast i obnovu stanica kože. Zbog toga se često koriste u liječenju akni te u kozmetičkim proizvodima za smanjenje znakova starenja, poput bora i finih linija, jer potiču proizvodnju kolagena. Jednako je važan i za reproduktivno zdravlje kod oba spola. Kod muškaraca sudjeluje u procesu stvaranja spermija, dok je kod žena ključan za zdravlje jajašaca. Tijekom trudnoće, vitamin A je neophodan za pravilan embrionalni razvoj; on podržava formiranje srca, pluća, očiju i kostura fetusa. Nedostatak može dovesti do problema s plodnošću, ali i do komplikacija u trudnoći.
Opasnosti manjka i viška
Iako je manjak vitamina A rijedak u razvijenim zemljama, važno je znati da prekomjeran unos može biti toksičan. Tijelo pohranjuje višak preformiranog vitamina A (retinola) u jetri, što s vremenom može dovesti do stanja zvanog hipervitaminoza A. Simptomi uključuju jake glavobolje, vrtoglavicu, mučninu, bolove u mišićima i u zglobovima, a u težim slučajevima i oštećenje jetre. Poseban oprez nužan je kod trudnica, jer visoke doze retinola mogu uzrokovati teške urođene mane kod djeteta. S druge strane, prekomjeran unos provitamina A iz biljne hrane, poput beta-karotena, ne uzrokuje toksičnost, već bezopasno stanje karotenodermiju, pri kojem koža poprima žuto-narančastu boju. Međutim, studije su pokazale da visoke doze beta-karotenskih suplemenata mogu povećati rizik od raka pluća kod pušača. Stoga je ključ u uravnoteženoj prehrani kojom se osiguravaju potrebne količine ovog moćnog nutrijenta bez rizika od predoziranja. ( Ordinacija.hr )
