Lješnjak, orašasti plod specifičnog slatkastog okusa, nije samo ukusna grickalica, već i prava riznica hranjivih tvari. Njegova iznimna nutritivna vrijednost i brojne zdravstvene dobrobiti čine ga nezaobilaznim dijelom uravnotežene prehrane, nudeći rješenja za neke od najčešćih zdravstvenih izazova današnjice.
Lješnjak (Corylus avellana), plod grmolike biljke rasprostranjene diljem Europe i Zapadne Azije, od davnina je cijenjen zbog svog jedinstvenog okusa i svestrane primjene. Iako ga najčešće povezujemo s desertima i slasticama, njegova prava vrijednost krije se u impresivnom nutritivnom profilu koji ga svrstava među najzdravije namirnice na svijetu. Smatra se savršenom grickalicom, ali i moćnim dodatkom jelima koji obogaćuje prehranu esencijalnim nutrijentima i pruža dugotrajan osjećaj sitosti. Njegova popularnost ne jenjava, a moderna znanost samo potvrđuje ono što su naši preci intuitivno znali – šaka lješnjaka dnevno može značajno doprinijeti cjelokupnom zdravlju.
Energetska bomba
Ovaj orašasti plod prava je energetska bomba, ali na najbolji mogući način. U 100 grama lješnjaka nalazi se oko 628 kalorija, što ga čini idealnim izvorom energije za sportaše i osobe s aktivnim životnim stilom. Glavninu njegove energetske vrijednosti čine masti, kojih ima oko 60 grama, no riječ je o zdravim mononezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama, uključujući omega-6 i omega-9. Upravo te masti ključne su za održavanje zdravlja srca i krvožilnog sustava. Uz to, lješnjaci sadrže i značajnu količinu proteina, otprilike 15 grama na 100 grama, te oko 17 grama ugljikohidrata. Posebno se ističe visok udio dijetalnih vlakana, s gotovo 10 grama na 100 grama, što potiče zdravu probavu i pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi.
Bogatstvo lješnjaka ne staje na makronutrijentima. Oni su izvanredan izvor ključnih vitamina i minerala neophodnih za pravilno funkcioniranje organizma. Posebno se ističu po visokom udjelu vitamina E, snažnog antioksidansa koji štiti stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Također su bogati vitaminima B skupine, uključujući folnu kiselinu, koja je presudna za brojne metaboličke procese. Mineralni sastav jednako je impresivan; lješnjaci obiluju manganom, koji je ključan za zdravlje kostiju, te bakrom, magnezijem, fosforom, cinkom i željezom. Magnezij, primjerice, pomaže u opuštanju mišića i smanjenju grčeva, dok je bakar neophodan za stvaranje hemoglobina.
Jedna od najvažnijih dobrobiti redovite konzumacije lješnjaka jest njihov pozitivan utjecaj na zdravlje srca i krvožilnog sustava. Mononezasićene masne kiseline, kojima lješnjaci obiluju, dokazano pomažu u snižavanju razine “lošeg” LDL kolesterola, čime se smanjuje rizik od ateroskleroze i drugih srčanih bolesti.
Od mozga do kostiju: sveobuhvatan utjecaj na organizam
Osim što čuvaju srce, lješnjaci su i prava hrana za mozak. Istraživanja su pokazala da oleinska masna kiselina, dominantna u lješnjacima, može značajno poboljšati pamćenje i kognitivne funkcije. Minerali poput mangana, magnezija i bakra također igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju i hrskavice, osiguravajući njihovu čvrstoću i fleksibilnost. Njihov visokokalorijski i proteinski sastav čini ih odličnim međuobrokom koji pruža brzu i održivu energiju, bez naglih skokova i padova šećera u krvi.
Saveznik u regulaciji šećera i ljepote
Zahvaljujući kombinaciji dijetalnih vlakana, zdravih masti, antioksidansa, kalija i magnezija, lješnjaci mogu pomoći u normalizaciji krvnog tlaka i poboljšanju osjetljivosti na inzulin, što smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Njihove dobrobiti protežu se i na vanjski izgled. Vitamin E i esencijalne masne kiseline pomažu u održavanju elastičnosti i vlažnosti kože, sprječavajući pojavu bora. Nije ni čudo što se ulje lješnjaka često koristi u kozmetičkoj industriji zbog svoje lagane teksture i sposobnosti brzog upijanja. Za maksimalne zdravstvene učinke, stručnjaci preporučuju dnevni unos od 30 do 70 grama lješnjaka, bilo sirovih, pečenih, kao dodatak jogurtu, salatama ili zdravim slasticama. ( Ordinacija.hr )
