Konzumacija svježeg voća i povrća temelj je zdrave prehrane, no mnogi zanemaruju ključan korak – pranje. Stručnjaci upozoravaju da se na površini plodova kriju nevidljivi rizici, od ostataka pesticida do opasnih bakterija koje mogu uzrokovati ozbiljne bolesti.
Iako se čini bezazlenim zagristi jabuku ravno iz vrećice, stručnjaci za sigurnost hrane jednoglasni su: svo voće i povrće, bez obzira na to je li kupljeno u trgovini, na tržnici ili uzgojeno u vlastitom vrtu, mora se oprati. Pravi rizik ne leži samo u vidljivoj prljavštini, već u patogenima – bakterijama, virusima i parazitima koji se mogu nalaziti na površini. Bakterije poput E. coli, salmonele i listerije najčešći su uzročnici bolesti koje se prenose hranom, a povezane su s kontaminiranim proizvodima poput zelene salate, rajčica pa čak i dinja. Simptomi mogu varirati od blagih želučanih tegoba do teških infekcija koje zahtijevaju hospitalizaciju, a posebno su ugrožena djeca, trudnice, starije osobe i osobe s oslabljenim imunitetom. Kontaminacija se može dogoditi u bilo kojoj fazi, od uzgoja putem tla i vode, do berbe, pakiranja i transporta.
Rizik su i pesticidi
Drugi značajan rizik predstavljaju pesticidi. Iako poljoprivrednicima pomažu u zaštiti usjeva, njihovi ostaci na hrani mogu biti štetni za ljudsko zdravlje. Američka neprofitna organizacija Environmental Working Group (EWG) svake godine objavljuje popis voća i povrća s najviše i najmanje pesticida, poznat kao “Dirty Dozen” i “Clean Fifteen”. Na vrhu liste najkontaminiranijih redovito se nalaze jagode, špinat, kelj, nektarine i jabuke, na kojima se i nakon pranja mogu naći tragovi više različitih pesticida. Nedavna istraživanja također su istaknula zabrinutost zbog takozvanih “vječnih kemikalija” ili PFAS pesticida, koji se teško razgrađuju u okolišu i tijelu, a pronađeni su na brojnim uzorcima voća. Iako pranje ne može u potpunosti ukloniti kemikalije koje su prodrle ispod kore, značajno smanjuje njihovu koncentraciju na površini.
Mnogi griješe misleći da voće s debelom korom koju ne jedu, poput banana, avokada ili naranči, nije potrebno prati. Međutim, prilikom rezanja ili guljenja, bakterije i pesticidi s kore lako se mogu nožem ili rukama prenijeti na jestivi dio ploda. Zbog toga je preporuka prati apsolutno sve plodove. Organski proizvodi nisu izuzetak – iako se ne tretiraju sintetičkim pesticidima, mogu biti izloženi prirodnim pesticidima ili kontaminirani patogenima iz okoliša.
Najjednostavnija i najučinkovitija metoda pranja je pod mlazom hladne, tekuće vode uz lagano trljanje rukama. Za plodove s čvršćom i grubljom korom, poput krumpira, dinje ili krastavaca, preporučuje se korištenje čiste četke za povrće. Voće se može potopiti u otopinu vode i sode bikarbone, što može pomoći u uklanjanju većeg dijela pesticida. Najbolje je prati namirnice neposredno prije konzumacije ili kuhanja, jer pranje znatno ranije može ubrzati njihovo kvarenje. ( Ordinacija.hr )
