Postav “Hrvatsko sestrinstvo kroz povijest”, koji se može razgledati u prostorima Hrvatske komore medicinskih sestara uskoro bi se trebao naći na popisu Kulturnih dobara RH.
Starinski tlakomjer iz 1900., šprica kakvom se 30-ih godina prošlog stoljeća uštrcavao inzulin, značka Crvenog Križa iz bečke ratne bolnice Grinzig koja datira iz doba Prvog svjetskog rata te zbirka odora medicinskih sestara koja prikazuju kako su se mijenjale kroz povijest.
Tek je ovo mali dio eksponata koji se, u sklopu izložbe “Hrvatsko sestrinstvo kroz povijest” mogu razgledati u prostorijama Hrvatske komore medicinskih sestara, a koja bi se uskoro mogla naći i na popisu Kulturnih dobara RH. Rješenje o toj odluci još se čeka, a do tada Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, kako stoji u odluci, zbirci je odredio privremeni status kulturnog dobra.
Više od 1500 eksponata
Izložba prikazuje povijest sestrinstva u posljednjih 120 godina, odnosno kako se ono u Hrvatskoj razvijalo od samih početaka pa do Domovinskog rata, a obuhvaća više od 1500 eksponata koje je na različite načine, u svega nekoliko godina, prikupio autor te idejni začetnik izložbe, Josip Božić, profesor u Školi za medicinske sestre Vinogradska.
– Motivacija za ovu izložbu bila je da se ne zaboravi prošlost sestrinstva koje je bilo i važan čimbenik svakog političkog dijela društva nekad i danas, u ratnim stanjima, prirodnim katastrofama te, dakako, mirnodopskim uvjetima. Tada je njihova uloga i dolazila do pravog izražaja, kao edukatorica i učiteljica za očuvanje i unapređenje zdravlja. Zato ovom izložbom prikazujemo razvitak zdravstvene njege na našem području od osnivanje prve škole za sestre pomoćnice 1921. pa sve do današnjih dana, odnosno do akademizacije profesije – ističe Božić.
Eksponate koji danas krase prostore svojevrsne galerije, za koju se, dodaje, nadaju kako će jednoga dana prerasti i u muzej, nabavlja posljednjih nekoliko godina. Nepresušni izvori su, uglavnom, internetske stranice na kojima se prodaju, ali i buvljaci zbog kojih obilazi gotovo cijelu zemlju, a nerijetko u potrazi za povijesnim blagom prelazi i njezine granice pa se zaputi prema Budimpešti, Beogradu ili pak Beču.
Fotografije, dokumenti i diploma Kraljevske škole za babice
Na izložbi se tako, između ostalog, može vidjeti i kako su se uniforme medicinskih sestara i bolničara mijenjale kroz povijest. Među tridesetak takvih eksponata je odora bolničara kakva se nosila do osamdesetih godina prošlog stoljeća, ona sestre pomoćnice koja datira iz 1930. te odora kakve su tih godina nosile slovenske primalje.
No u jednoj od prostorija pažnju će vam privući lutka koja, odjevena u tamno plavu odoru, sjedi za stolom na kojemu se nalaze i starinska petrolej lampa, pisaća mašina i telefon. Ona naime predstavlja prvu predstojnicu zagrebačke Škole za sestre pomoćnice iz 1921., današnje škole u Vinogradskoj, Jelku pl. Labaš Blaškovečku.
Postav uključuje i bogatu arhivu fotografija i albuma, među kojima je i onaj iz bolnice Kuniščak koji datira iz doba Drugog svjetskog rata, točnije iz 1942. godine. Na jednoj od fotografija može se vidjeti i kako su se u to doba u Novom Marofu prevozili bolesnici te kako je izgledao tečaj za bolničare koji se organizirao u Pakracu. Izložene su i fotografije iz doba Prvog svjetskog rata koje, među ostalim, prikazuju kako su časne sestre njegovale ranjenike u Sarajevu 1916., ali i kako su izgledali bolničari koji su intervenirali na prvoj crti bojišnice.
– Posebno sam ponosan na nekoliko papirnatih dokumenata među kojima je i diploma Kraljevske škole za babice iz Zemuna. Datira iz 1926., a da je autentična potvrđuju matične knjige koje i dan danas čuvaju takve vrijedne dokumente. U postavu je i potvrda o zahvali na radu medicinskog tehničara iz 1952., iz doba kada službeno nije postojala strukovna udruga jer tadašnji sistem to nije dozvoljavao, ali su se sestre snalazile pa su osnovale udruženje srednjih medicinskih zdravstvenih kadrova – objašnjava.
Tlakomjer s potpisom “oca” sprave za mjerenje tlaka
No svojevrsnim trijumfom dugogodišnje nabavke eksponata, dodaje, smatra i značku koja pripada Crvenom Križu bečke ratne bolnice Grinzig, kakve su 1916. nosile i dobrovoljne bolničarke. Jedna od prostorija posvećena je i Domovinskom ratu, pa se tako može vidjeti i što je sve sadržavala kutija s priborom za uzimanje i davanje krvi, ali i set za određivanje krvnih grupa, kakve su na ratištima koristile bolničarke.
Postav uključuje i brojne tiskane publikacije među kojima su i stručni medicinski udžbenici iz kakvih su tijekom školovanja u prošlom stoljeću učile medicinske sestre, ali i velik broj primjeraka glasila Sestrinska riječ, koji je izlazio od 1934. do 1941. kada je preimenovan u Sestrinski vjesnik te pod tim nazivom izlazi do 1945. Izložen je i originalni “Priručnik za zdravstveno prosvjećivanje omladine” kojeg je glavni odbor Crvenog Križa izdao 1957., kao i brojni originalni dnevnici rada kakvi su se koristili u školi u Vinogradskoj.
Bogata je i zbirka medicinskih instrumenata među kojima su i oni za rezanje tkiva, bubnjevi i kazete za sterilizaciju, staklene bočice, menzure, skalpeli, ali i šprica kakvom se 30-ih godina prošlog stoljeća uštrcavao inzulin. Najstariji izloženi primjerak datira čak iz 1900. godine, a radi se o tlakomjeru kojega je konstruirao austrijski liječnik Karl Samuel Ritter von Basch. On se, naime, smatra i “ocem” sprave za mjerenje tlaka kojoj je upuhivanjem zraka poskakivala živa, a koje je kasnije usavršio talijanski internist Scipione Riva-Rocci.
(Piše: Ida Balog)
