Program uključuje predavanja vodećih stručnjaka, simulacijske radionice i prikaze kliničkih slučajeva iz svakodnevne prakse.
Brojna stručna predavanja vodećih domaćih i međunarodnih stručnjaka, debatne rasprave o aktualnim izazovima u hitnoj medicini i medicini katastrofe, kao i prikazi zanimljivih slučajeva iz svakodnevne prakse. Tek je ovo dio programa koji očekuje sudionike 8. hrvatskog kongresa hitne medicine s međunarodnim sudjelovanjem te 7. kongresa hitne medicine i medicine katastrofe jugoistočne Europe, koji će se od 6. do 9. svibnja održati u Opatiji. U godini kada se obilježava 35 godina Hrvatskog društva hitne medicine, organizira ga Hrvatsko društvo za hitnu medicinu (HDHM) i SEEEDMC, uz potporu Europskog društva za hitnu medicinu (EUSEM).
Više od 350 sudionika
– Ove smo godine domaćini, što nam predstavlja veliko zadovoljstvo i čast. Očekujemo između 350 i 400 sudionika, uključujući više od 100 stranih predavača i gostiju, što dodatno potvrđuje međunarodni značaj ovog skupa. Program kongresa započinje prije-kongresnim radionicama, a nastavlja se kroz sljedeća dva i pol dana bogatim stručnim sadržajem – ističe dr. Višnja Nesek Adam, predsjednica HDHM-a.
Aktivnosti će se, dodaje, odvijati paralelno u tri dvorane, a poseban naglasak stavljen je na sudjelovanje mladih liječnika, koji će imati priliku aktivno se uključiti i predstaviti svoja iskustva, čime se dodatno potiče razmjena znanja i profesionalni razvoj. Organizatori vjeruju kako će kongres pružiti vrijednu priliku za stručno usavršavanje, povezivanje i razmjenu iskustava među stručnjacima iz Hrvatske i inozemstva.
35 godina hitne medicine u Hrvatskoj
– Obilježavanje 35 godina Hrvatskog društva hitne medicine za mene ima i osobno i profesionalno veliko značenje. Kroz godine često ističem koliko je uloga Društva bila važna za razvoj hitne medicine u Hrvatskoj, ali tek sam tijekom pripreme monografije za 30. obljetnicu u potpunosti osvijestila koliko je truda, upornosti i kontinuiranog rada bilo potrebno da hitna medicina dobije svoje mjesto u zdravstvenom sustavu i postane samostalna specijalizacija – napominje dr. Nesek Adam te dodaje kako je taj proces trajao više od dva desetljeća i iza njega stoji veliki entuzijazam brojnih kolega.
– Društvo, na čijem sam čelu već osam godina, danas aktivno radi na promociji hitne medicine, ali i na kontinuiranom stručnom usavršavanju i edukaciji, osobito mladih liječnika. Posebno sam ponosna na pokretanje znanstveno-stručnog časopisa i to smatram jednim od vrhunaca svoje profesionalne karijere, ali i jasnim pokazateljem da je Društvo sazrelo u snažnu i relevantnu stručnu zajednicu. Glede budućnosti naš je cilj nastaviti jačati kvalitetu edukacije, poticati znanstveni rad i međunarodnu suradnju te dodatno unaprijediti položaj hitne medicine unutar zdravstvenog sustava – poručuje.
Novi “Atlas kliničkih vještina” za generacije liječnika
Kongres donosi i novi “Atlas kliničkih vještina” namijenjen mladim liječnicima, projekt koji je, kaže dr. Nesek Adam, razvijan dugi niz godina te je u povodu 35. obljetnice Društva konačno realiziran kao vrijedan doprinos struci.
– Riječ je o izdanju koje smatram iznimno vrijednim na više razina. Prije svega, u njegovu izradu uključeni su brojni mladi liječnici, koji su svojim entuzijazmom i angažmanom jasno pokazali koliko im ovakav projekt znači i koliko je značajan za struku. Uložili su velik trud, osobito u izradu vizualnog materijala. Naime Atlas je bogato ilustriran, a većina fotografija i prikaza je autorska, što mu daje dodatnu stručnu i edukacijsku vrijednost – ističe.
Što se pak samog sadržaja tiče, Atlas na jednom mjestu objedinjuje ključne kliničke vještine potrebne na početku profesionalnog rada – ne samo liječnicima, već i medicinskim sestrama i tehničarima. Istovremeno, objašnjava dr. Nesek Adam, obuhvaća i naprednije postupke, stoga će svim generacijama moći služiti i kao priručnik i vrijedan alat za cjeloživotno učenje.
– Ovakav praktičan i vizualan pristup važan je u svim strukama, a posebno u hitnoj medicini, gdje su brzina, preciznost i sigurnost u izvođenju postupaka presudni. Upravo zato Atlas predstavlja značajan doprinos edukaciji i svakodnevnoj kliničkoj praksi. Važno je istaknuti i velik trud izdavača, Medicinske naklade jer nije bilo jednostavno uskladiti više od 400 stranica teksta i velik broj ilustracija kako bi se dobila jedna jasna, strukturirana i smislena cjelina. Na kraju, vjerujem da će Atlas postati nezaobilazan priručnik u svakodnevnom radu i edukaciji te da će dugoročno pridonijeti podizanju kvalitete skrbi za bolesnike, što je svima nama i krajnji cilj – poručuje.
Radionice, ultrazvuk i simulacije
U sklopu kongresa, dodaje, održat će se i četiri radionice ultrazvuka te edukacije iz reanimacije djece i dojenčadi, koje se provode uz podršku Europskog društva za hitnu medicinu.
– Važno je naglasiti da edukacije vode licencirani instruktori EUSEM-a, među kojima su i naši domaći stručnjaci, što jasno pokazuje da smo kao struka u Hrvatskoj dosegli visoku razinu i aktivno sudjelujemo u ovakvim međunarodno prepoznatim edukacijama. Ultrazvuk smo odabrali jer je danas postao nezaobilazan alat u mnogim granama medicine, a u hitnoj medicini često je jedno od ključnih dijagnostičkih sredstava. Omogućuje brzu procjenu stanja bolesnika i donošenje odluka u vrlo kratkom vremenu, što je u našem poslu presudno – najavila je dr. Nesek Adam.
Edukacije iz reanimacije djece i dojenčadi provodit će se pak uz pomoć mobilne simulacijske jedinice „SIM mobil“ koja stiže iz Slovenije, a koja omogućuje vrlo realistične scenarije. To će timovima, dodaje, omogućiti uvježbavanje zahtjevnih situacija koje vjerno oponašaju stvarnu praksu, a upravo su takve radionice i simulacijske edukacije ključne za sigurnost bolesnika, jer omogućuju uvježbavanje znanja, donošenje brzih odluka i kvalitetan timski rad, bez rizika za bolesnika.
Hrvatska hitna medicina na međunarodnoj razini
– Dolazak velikog broja stranih predavača dodatno potvrđuje da je hrvatska hitna medicina danas prepoznata i izvan naših granica, ne samo na europskoj, nego i na široj međunarodnoj razini. To pokazuje da imamo što ponuditi i da smo ravnopravan sugovornik u razvoju hitne medicine. Mnogi naši članovi aktivno su uključeni u projekte i rad Europskog društva za hitnu medicinu, što znači da se naše stručnjake prepoznaje i uključuje u oblikovanje smjernica i edukacija na europskoj razini. Danas je u praksi zapravo nemoguće raditi bez praćenja europskih i svjetskih standarda, ali jednako je važno da se oni prilagode realnim uvjetima rada u pojedinom sustavu – ističe.
Upravo je u tom segmentu, dodaje, Društvo napravilo velik iskorak kada su 2024. izdali niz smjernica koje se temelje na europskim i američkim preporukama i smjernicama, ali koje su, kako bi bile primjenjive u njihovom svakodnevnom radu, izrađene u suradnji s domaćim stručnim društvima
– Cilj je bio liječnicima pružiti jasan, konkretan i prilagođen okvir za donošenje odluka. Zato danas s punom sigurnošću možemo reći da u Hrvatskoj radimo hitnu medicinu visokih standarda, usporedivu s europskom praksom – naglasila je dr. Nesek Adam.
Kongresi koji mijenjaju praksu
Kongresi ovakvog tipa, dodaje, imaju višestruku vrijednost i sudionicima donose niz konkretnih koristi. Prije svega, pružaju priliku da se upozna rad kolega iz drugih sredina te da se vlastita praksa sagleda u širem stručnom kontekstu. Takva razmjena iskustava omogućuje jasnije prepoznavanje vlastitih snaga, ali i područja u kojima postoji prostor za napredak, što u konačnici pomaže daljnjem razvoju i unaprjeđenju svakodnevne kliničke prakse.
– Jednako važno, možda i dugoročno najvrjednije, su kontakti koji se tamo stvaraju. Kroz takve susrete razvija se suradnja koja kasnije vodi uključivanju u međunarodne projekte, radne skupine za izradu smjernica ili istraživanja. Upravo zahvaljujući tim kontaktima naši su stručnjaci danas prepoznati i aktivno sudjeluju u različitim segmentima razvoja hitne medicine. Kongresi su i prilika za mlađe kolege jer kroz upoznavanja i razmjenu iskustava često se otvaraju vrata za dodatne edukacije i usavršavanja u inozemstvu, primjerice u Švicarskoj, SAD-u i drugim centrima izvrsnosti. Osim toga, sudionici se vraćaju u svoje sredine s vrlo konkretnim znanjima i idejama koje se mogu odmah primijeniti u svakodnevnom radu, bilo kroz nove dijagnostičke i terapijske pristupe, bolje organizacijske modele ili unapređenje timskog rada. U konačnici, ovakvi skupovi ne ostaju samo na razini razmjene informacija, nego stvarno mijenjaju kliničku praksu – korak po korak, ali vrlo konkretno i vidljivo u svakodnevnom radu hitnih službi – zaključuje dr. Nesek Adam.
(Ida Balog)
