Nova studija pokazuje da djeca s ovim poremećajima dijele slične promjene u crijevnoj mikrobioti, što može utjecati na zdravlje i prehrambene navike.
Novo istraživanje pokazuje da djeca s autizmom, ADHD-om i anoreksijom nervozom dijele slične promjene u crijevnoj mikrobioti. Prema nekim pokazateljima, njihovi crijevni mikrobi više nalikuju jedni drugima nego zdravim, neurotipičnim vršnjacima.
Istraživanje, piše ScienceAlert, su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Comenius u Slovačkoj, koristeći uzorke stolice za analizu crijevne mikrobiote kod 117 djece. U istraživanju je sudjelovalo:
- 30 dječaka s poremećajem iz spektra autizma (PSA)
- 21 djevojčica s anoreksijom nervozom
- 14 djece s poremećajem pažnje i hiperaktivnošću (ADHD)
Preostali uzorci dolazili su od zdravih, neurotipičnih djece usklađenih po dobi i spolu, što je omogućilo formiranje kontrolne skupine.
Promjena u omjeru mikroba
Omjer dviju dominantnih skupina mikroba u ljudskom crijevu, Bacteroidetes i Firmicutes, bio je viši u sve tri skupine s poremećajima nego u kontrolnoj skupini.
Porast Bacteroidetes, osobito kod djece sa PSA, i pad Firmicutes, osobito kod ADHD-a i anoreksije, odgovara nalazima u upalnim bolestima, gdje promijenjeni omjeri mikroba utječu na metabolizam glukoze, upalne procese i regulaciju sitosti – pišu autori.
U skupinama s ADHD-om i autizmom zabilježena je manja raznolikost makrobiotskih vrsta. Također su izmjerene povišene razine Escherichia – bakterija koje obično žive u tijelu bez posljedica, ali mogu izazvati ozbiljne infekcije ako se prekomjerno razmnože ili nađu na pogrešnom mjestu.
Posebne bakterije povezane s poremećajima
Desulfovibrio bakterije bile su prisutnije kod djece s ADHD-om i djevojčica s anoreksijom. Ove bakterije žive u sredinama s malo hranjivih tvari i visokim udjelom vode, gdje reduciraju sulfate kao izvor energije. Iako normalno žive u ljudskom crijevu, mogu izazvati probleme kada njihova populacija naraste izvan ravnoteže.
S druge strane, djeca s ADHD-om i djevojčice s anoreksijom imala su manje Faecalibacterium, bakterija koja je u zdravoj crijevnoj mikrobioti obično vrlo zastupljena. Niske razine ove bakterije povezane su s upalnim stanjima poput iritabilnog crijeva, raka debelog crijeva i depresije.
Značajne sličnosti u raspodjeli mikroba kod svih skupina pacijenata naglašavaju mogući utjecaj sastava crijevne mikrobiote na ponašajne manifestacije mentalnih poremećaja – ističu autori.
Uloga prehrane i životnog stila
Poznato je da prehrana izravno utječe na raznolikost i vrste mikroba u crijevima: manje raznolikosti u jelovniku obično znači i manju raznolikost u crijevnoj flori.
Biranje hrane, sporo ili ograničeno jedenje uobičajeno je kod djece s autizmom i ADHD-om zbog senzorskih problema. Kod anoreksije nervoze karakteristično je namjerno ograničavanje hrane. Sličnosti u crijevnim mikrobiomima ovih djece mogu dijelom biti posljedica njihove ograničene prehrane.
Promjene u crijevnoj mikrobioti mogu dodatno pogoršati mentalne poteškoće, a one, zauzvrat, utječu na crijeva, stvarajući tzv. pozitivnu povratnu petlju.
Ograničenja istraživanja
Autori napominju da je COVID-19 pandemija omela planove istraživanja, što je značajno ograničilo prikupljanje podataka i rezultiralo malim uzorkom. Dodatno, neka djeca nisu bila sklona suradnji roditelja pri prikupljanju uzoraka stolice.
– S obzirom na ta ograničenja, naši nalazi trebaju se tumačiti s oprezom – napominju autori. Nije jasno pridonose li promjene u mikrobioti razvoju poremećaja, jesu li posljedica tih stanja ili oboje.
Autori istraživanja koje je objavljeno u časopisu Neuroscience, nadaju se da će buduća istraživanja moći replicirati njihove metode na mnogo većem uzorku kako bi se prikupili pouzdani profili crijevne mikrobiote kod djece s ovim poremećajima, što bi u budućnosti moglo pomoći u dijagnostici i liječenju.
(Ordinacija.hr)
