Laparotomija je operativni zahvat koji se najčešće izvodi u hitnim ili složenim medicinskim situacijama. Saznajte kada je potrebna, kako izgleda operacija, koji su mogući rizici te što vas očekuje prije i nakon zahvata.
Laparotomija je kirurški zahvat koji uključuje rez na trbuhu, najčešće od gornjeg do donjeg dijela abdomena, s ciljem potpunog pregleda trbušnih i zdjeličnih organa. Ovaj zahvat omogućuje kirurgu da jasno vidi unutrašnjost abdomena, otkrije uzrok problema i po potrebi odmah provede kirurško liječenje.
Razvojem minimalno invazivne kirurgije, poput laparoskopije, laparotomija se danas rjeđe izvodi. Ipak, u određenim situacijama, osobito hitnima ili složenima, ona i dalje predstavlja najbolju i najsigurniju opciju.
U nastavku donosimo pregled kada se laparotomija primjenjuje, koje su vrste kirurških rezova, mogući rizici, priprema za zahvat i što očekivati tijekom oporavka.
Kada je potrebna laparotomija?
Laparotomija se može izvesti u hitnim i planiranim (elektivnim) situacijama.
Hitna ne-traumatska laparotomija
U nekim slučajevima minimalno invazivni zahvati ne pružaju dovoljan pristup organima koje je potrebno pregledati ili operirati. Tada se odlučuje za laparotomiju.
Najčešći razlozi uključuju:
- Opstrukciju crijeva, primjerice zbog tumora
- Carski rez tijekom poroda
- Opsežno oštećenje crijeva uzrokovano smanjenim ili prekinutim protokom krvi (ishemija)
Hitna traumatska laparotomija
Kod osoba koje su doživjele teške ozljede, poput prometnih nesreća ili nasilnih trauma, laparotomija je često zahvat izbora. Posebno se koristi kod ozljeda abdomena, prsnog koša ili zdjelice.
Indikacije za hitnu laparotomiju uključuju:
- Sumnju na ozbiljan unutarnji gubitak krvi
- Znakove hemodinamske nestabilnosti, poput niskog krvnog tlaka i ubrzanog pulsa
- Prodiruće ozljede trbuha, primjerice ubodne rane
Vrste kirurških rezova kod laparotomije
Ovisno o razlogu zahvata i organima koje treba pregledati, kirurg može odabrati jednu od nekoliko tehnika:
- Središnji (medijalni) rez – najčešći oblik, koji se vodi od gornjeg do donjeg dijela abdomena, često uz zaobilaženje pupka. Može biti kraći ili duži, ovisno o potrebi.
- Paramedijalni rez – sličan središnjem, ali pomaknut prema bočnoj strani abdomena, što omogućuje bolji pristup bubrezima i nadbubrežnim žlijezdama.
- Poprečni (transverzalni) rez – vodi se vodoravno, s jedne strane na drugu, obično u području pupka. Često se koristi kod zahvata na određenom dijelu crijeva.
- Pfannenstielov rez – niski poprečni rez u donjem dijelu abdomena, najčešće korišten kod carskog reza.
- Subkostalni rez – započinje ispod rebara i zakrivljuje se prema dolje; koristi se za pregled jetre i žučnog mjehura.
Laparotomija ili laparoskopija – u čemu je razlika?
Laparotomija je otvoreni kirurški zahvat koji omogućuje potpuni pregled trbušne šupljine kroz jedan veći rez. Suprotno tome, laparoskopija je minimalno invazivna metoda pri kojoj se kroz nekoliko manjih rezova uvode kamera i instrumenti.
Odluku o metodi zahvata donosi kirurg, uzimajući u obzir:
- opseg i težinu ozljede ili bolesti
- zahvaćene organe
- dob pacijenta
- opće zdravstveno stanje i prisutnost drugih bolesti
U nekim slučajevima zahvat započinje laparoskopijom, ali se tijekom operacije procijeni da je sigurnije prijeći na otvorenu laparotomiju. Istraživanja pokazuju da takva konverzija ne pogoršava ishod liječenja.
Rizici i moguće komplikacije
Kao i svaki kirurški zahvat, laparotomija nosi određene rizike. Hitne laparotomije imaju veći rizik od komplikacija u odnosu na planirane zahvate, jer često nema dovoljno vremena za temeljitu pripremu pacijenta.
Moguće komplikacije uključuju:
- krvarenje
- infekciju
- razdvajanje rubova kirurške rane (dehiscencija)
- incizijsku herniju, odnosno oslabljenje trbušne stijenke na mjestu reza
Kako se pripremiti za laparotomiju?
Kod hitnih stanja, cilj je započeti operaciju što je prije moguće. Ako je prisutan gubitak krvi ili šok, prioritet je stabilizacija vitalnih funkcija, često uz primjenu intravenskih tekućina ili transfuzije.
Ako okolnosti dopuštaju, priprema uključuje:
- temeljito čišćenje kože abdomena i uklanjanje dlačica
- primjenu antibiotika radi prevencije infekcije
- laboratorijske i radiološke pretrage
- informiranje pacijenta i obitelji o zahvatu i mogućim rizicima
Što očekivati na dan operacije?
Ako se laparotomija ne izvodi hitno, preoperativno savjetovanje pomaže u smanjenju straha i neizvjesnosti.
Na dan zahvata pacijent obično:
- ne smije jesti ni piti najmanje 6 do 8 sati prije operacije
- dobiva intravenski put za lijekove i tekućinu
- tušira se antibakterijskim, neparfumiranim sapunom
Oporavak nakon laparotomije
Neposredno nakon operacije
U prvim danima nakon zahvata uobičajeno je:
- provođenje terapije za kontrolu boli
- postupno uvođenje hrane, počevši od bistrih tekućina
- rano ustajanje i lagano kretanje
- redovito praćenje kirurške rane zbog mogućih znakova infekcije
Dugoročni oporavak
Prije otpusta iz bolnice važno je s kirurgom dogovoriti:
- način njege rane ili drena
- povratak svakodnevnim aktivnostima (vožnja, posao, tjelovježba, spolni odnosi)
- termine kontrolnih pregleda
- prehrambene preporuke, uključujući dovoljan unos tekućine i vlakana radi sprječavanja zatvora
Njega ožiljka i cijeljenje
Cijeljenje reza može trajati tjednima ili mjesecima. U početku je normalno osjećati tvrdoću, nelagodu ili utrnulost oko ožiljka. Neki od tih simptoma s vremenom nestaju, dok drugi mogu ostati trajni.
Kirurški rez često se zatvara posebnim ljepilom ili trakama koje se ne smiju uklanjati na silu, već treba pričekati da same otpadnu.
(Ordinacija.hr)
