Nalaz “miješane flore” na PAPA testu čest je i obično ne predstavlja razlog za paniku. Ipak, važno je razumjeti što taj opisni pojam znači, zašto nastaje te u kojim situacijama zahtijeva dodatnu pažnju ginekologa.
Nalaz “miješane flore” na PAPA testu jedan je od najčešćih opisnih termina s kojima se žene susreću nakon redovitog ginekološkog pregleda i često izaziva nepotrebnu zabrinutost. Važno je odmah naglasiti da se ne radi o dijagnozi bolesti, već o opisu trenutnog stanja vaginalnog mikrobioma. Idealna vaginalna flora dominantno je naseljena laktobacilima, takozvanim Döderleinovim bacilima, koji održavaju kiselost i štite od infekcija. Međutim, nalaz miješane flore, koji podrazumijeva prisutnost različitih vrsta bakterija poput kokobacila i štapića, smatra se uobičajenim i urednim nalazom za većinu spolno aktivnih žena, sve dok ne postoje drugi znakovi koji bi upućivali na problem.
ako je ostatak citološkog nalaza uredan, odnosno “negativan na intraepitelnu leziju ili zloćudnost”, a citolog nije zabilježio značajniju upalnu reakciju (povećan broj leukocita), miješana se flora smatra klinički beznačajnom.
Pri tumačenju ovog nalaza ključno je razumjeti primarnu svrhu PAPA testa. Njegov glavni cilj nije dijagnosticiranje vaginalnih infekcija, već rano otkrivanje abnormalnih stanica na vratu maternice koje bi mogle upućivati na predstadije ili rani stadij raka vrata maternice. Uočavanje mikroorganizama poput bakterija ili gljivica usputan je nalaz i njegova preciznost može varirati. Stoga, ako je ostatak citološkog nalaza uredan, odnosno “negativan na intraepitelnu leziju ili zloćudnost”, a citolog nije zabilježio značajniju upalnu reakciju (povećan broj leukocita), miješana se flora smatra klinički beznačajnom.
Situacija se mijenja ako je nalaz popraćen simptomima. Ako osjećate svrbež, peckanje, primjećujete iscjedak neuobičajene boje ili neugodnog mirisa, osobito “ribljeg” mirisa koji se pojačava nakon spolnog odnosa, nalaz miješane flore dobiva na važnosti. Ovi simptomi mogu ukazivati na narušenu ravnotežu, najčešće u obliku bakterijske vaginoze. Bakterijska vaginoza stanje je u kojem se smanjuje broj zaštitnih laktobacila, a prevladavaju druge bakterije, poput Gardnerelle vaginalis. U tom slučaju, iako PAPA test nije dijagnostički alat za infekcije, on ginekologu služi kao koristan putokaz za daljnju obradu i liječenje.
Ako osjećate svrbež, peckanje, primjećujete iscjedak neuobičajene boje ili neugodnog mirisa, osobito “ribljeg” mirisa koji se pojačava nakon spolnog odnosa, nalaz miješane flore dobiva na važnosti.
Promjena vaginalne flore dinamičan je proces na koji utječu brojni čimbenici. Spolni odnosi, hormonalne fluktuacije tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoća ili menopauza, korištenje antibiotika koji uništavaju i “dobre” bakterije, pad imuniteta te upotreba agresivnih sredstava za intimnu njegu mogu privremeno narušiti osjetljivu ravnotežu. Zbog toga se miješana flora često opisuje kao II. stupanj čistoće, koji je za razliku od idealnog I. stupnja (samo laktobacili), i dalje unutar granica normale za modernu, spolno aktivnu ženu.
Kada ‘miješana flora’ ukazuje na veći rizik?
Iako je u većini slučajeva bezopasna, znanstvene studije posljednjih godina sve više istražuju kako dugotrajno narušena vaginalna mikroflora može biti povezana s ozbiljnijim zdravstvenim rizicima. Jedna od najznačajnijih poveznica jest ona između bakterijske vaginoze i infekcije humanim papiloma virusom (HPV). Istraživanja su pokazala da neravnoteža flore, posebice smanjen broj laktobacila i porast bakterija poput Gardnerelle i Prevotelle, može stvoriti okruženje koje pogoduje duljem zadržavanju visokorizičnih tipova HPV-a u organizmu. Budući da je perzistentna HPV infekcija glavni uzročnik raka vrata maternice, održavanje zdrave vaginalne flore postaje važan dio prevencije.
Važno je spomenuti da bakterijska vaginoza nije jedini oblik disbalansa. Stanja poput aerobnog vaginitisa (AV), obilježenog upalom i prisutnošću aerobnih, crijevnih bakterija, također se mogu kriti iza nalaza miješane flore. Neke studije čak upućuju na to da bi upalni procesi povezani s aerobnim vaginitisom mogli biti značajniji čimbenik u progresiji cervikalnih intraepitelnih neoplazija (CIN) od same bakterijske vaginoze. Zbog toga je klinički pregled kod ginekologa, koji može procijeniti znakove upale, ključan za ispravnu interpretaciju citološkog nalaza.
Liječenje i prevencija
Pristup liječenju nalaza miješane flore ovisi isključivo o kliničkoj slici. Ako je žena bez simptoma, a PAPA test ne pokazuje abnormalne stanice, liječenje najčešće nije potrebno. Ginekolog može preporučiti korištenje probiotičkih vaginaleta s laktobacilima kako bi se potpomogla obnova zdrave flore. Ako su, pak, prisutni simptomi upale ili je nalaz kombiniran s citološkim abnormalnostima (npr. ASC-US), liječnik će propisati odgovarajuću terapiju, najčešće u obliku vaginaleta širokog spektra koje djeluju na više vrsta uzročnika. U nekim slučajevima bit će potrebna i dodatna mikrobiološka obrada, odnosno cervikalni brisevi, kako bi se isključila prisutnost specifičnih bakterija poput klamidije, mikoplazme ili ureaplazme.
( Ordinacija.hr )
