Antibiotici su spasili nebrojene živote, no njihova dugotrajna ili ponavljana uporaba može imati razorne posljedice. Od poremećaja crijevne flore do utjecaja na mentalno zdravlje, znanstvenici upozoravaju na skrivene opasnosti koje nadilaze problem otpornosti.
Antibiotici, temelj moderne medicine, djeluju kao neselektivno oružje u našem organizmu. Iako su ključni u borbi protiv bakterijskih infekcija, oni ne razlikuju štetne patogene od milijardi korisnih mikroba koji čine naš crijevni mikrobiom. Dugotrajna ili ponavljana izloženost ovim lijekovima dovodi do stanja poznatog kao disbioza, drastičnog poremećaja ravnoteže crijevne flore. Ovaj poremećaj nije samo privremen; istraživanja pokazuju da se mikrobiom oporavlja mjesecima, a neke ključne bakterijske vrste možda se nikada ne vrate u prvobitno stanje. Čak i kratka kura od sedam dana može narušiti sastav crijevnih mikroorganizama, s posljedicama koje traju i do dvije godine.
Gubitak raznolikosti u crijevima
Gubitak raznolikosti u crijevima stvara prazan prostor koji brzo naseljavaju oportunistički patogeni. Najpoznatiji primjer je bakterija Clostridioides difficile, koja može iskoristiti oslabljeni mikrobiom i uzrokovati teške, ponekad i smrtonosne upale crijeva praćene kroničnim proljevom. No, opasnosti se ne zaustavljaju u probavnom sustavu. S obzirom na to da se oko 70 do 80 posto našeg imunološkog sustava nalazi upravo u crijevima, disbioza izravno ometa komunikaciju između mikroba i imunoloških stanica. To može rezultirati oslabljenim odgovorom na nove infekcije te je povezano s povećanim rizikom od razvoja autoimunih bolesti, astme, alergija na hranu i upalnih bolesti crijeva, osobito ako se antibiotici koriste u ranoj životnoj dobi.
Sustavni pregledi i meta-analize kliničkih studija potvrdili su da dugotrajna ili ponovljena uporaba antibiotika ima negativan učinak na kognitivne funkcije, što sugerira da poremećena crijevna flora može doprinijeti kognitivnom padu kasnije u životu.
Sve više dokaza upućuje na to da poremećaj osi crijeva-mozak, ključne komunikacijske veze između probavnog sustava i središnjeg živčanog sustava, ima dubok utjecaj na naše mentalno zdravlje. Crijevne bakterije sudjeluju u proizvodnji ključnih neurotransmitera, uključujući serotonin, poznat kao “hormon sreće”. Kada se njihov broj smanji, može doći do neurokemijske neravnoteže koja povećava rizik od anksioznosti i depresije. Sustavni pregledi i meta-analize kliničkih studija potvrdili su da dugotrajna ili ponovljena uporaba antibiotika ima negativan učinak na kognitivne funkcije, što sugerira da poremećena crijevna flora može doprinijeti kognitivnom padu kasnije u životu.
Jetra i bubrezi, kao glavni organi za preradu i izlučivanje lijekova, također su podložni oštećenjima pri dugotrajnoj uporabi.
Osim što utječu na crijeva, dugotrajne terapije antibioticima mogu izazvati i metabolički kaos. Promjene u sastavu mikrobioma povezane su s načinom na koji tijelo apsorbira energiju iz hrane, što može dovesti do povećanja tjelesne mase i pretilosti. Neke studije čak upućuju na povećan rizik od inzulinske rezistencije i razvoja dijabetesa tipa 2. Istovremeno, antibiotici mogu imati i izravan toksični učinak na stanice. Određene klase antibiotika, poput fluorokinolona i aminoglikozida, mogu oštetiti mitohondrije, stanične “elektrane”, što dovodi do staničnog stresa i disfunkcije. Jetra i bubrezi, kao glavni organi za preradu i izlučivanje lijekova, također su podložni oštećenjima pri dugotrajnoj uporabi.
Kako ublažiti štetu
Iako je ponekad dugotrajna antibiotska terapija neizbježna, postoje koraci za ublažavanje njezinih posljedica. Prehrana bogata fermentiranim namirnicama poput kefira, jogurta i kiselog kupusa, kao i unos prebiotičkih vlakana iz češnjaka, luka i banana, pomaže u obnovi crijevne flore. Uzimanje ciljanih probiotičkih sojeva, poput Saccharomyces boulardii, tijekom i nakon terapije može smanjiti rizik od proljeva. Međutim, ključna je racionalna uporaba antibiotika i svijest da njihova moć dolazi s odgovornošću, jer je očuvanje zdravog mikrobioma temelj cjelokupnog zdravlja. ( Ordinacija.hr )
