Najopsežnija analiza do sada pokazuje da povremeni post kod odraslih ne utječe na koncentraciju, pamćenje niti izvršne funkcije, dok djeca i tinejdžeri trebaju redovite obroke.
Mnogi se boje preskakanja doručka ili povremenog posta, a strah je često povezan s time da bi izostanak hrane mogao izazvati „mentalnu maglu“, razdražljivost ili pad produktivnosti. Reklame za grickalice dodatno to potvrđuju sloganom: „Kad si gladan nisi svoj“. Ova poruka duboko je ukorijenjena u našoj kulturi – stalno „punjenje gorivom“ smatra se ključem budnosti i učinkovitosti.
No, unatoč tome, kako ističe David Moreau, docent psihologije sa Sveučilišta u Aucklandu, prehrana s vremenskim ograničenjem i povremeni post postali su izuzetno popularni trendovi u wellness svijetu posljednjih godina. Milijuni ljudi prakticiraju ih zbog dugoročnih zdravstvenih koristi – od regulacije tjelesne težine do poboljšanja metaboličkog zdravlja.
Zašto uopće postiti?
Post nije samo dijetalni trend. On aktivira biološki mehanizam koji je tijekom tisućljeća pomagao ljudima da prežive u uvjetima nestašice hrane.
Kada jedemo redovito, napominje Moreau, mozak uglavnom koristi glukozu pohranjenu u obliku glikogena. No nakon otprilike 12 sati bez hrane, zalihe glikogena se smanjuju. Tada tijelo aktivira metabolički „preklop“ – počinje razgrađivati masnoće u ketonska tijela, poput acetoacetata i beta-hidroksibutirata, koja služe kao alternativni izvor energije.
Ova fleksibilnost, koja je bila ključna za preživljavanje naših predaka, danas je povezana s nizom zdravstvenih koristi.
Na primjer, post potiče autofagiju, stanični „čistač“ koji uklanja oštećene komponente i reciklira ih, proces koji pomaže zdravijem starenju. Također poboljšava osjetljivost na inzulin, omogućujući tijelu bolje upravljanje šećerom u krvi i smanjujući rizik od dijabetesa tipa 2.
Štoviše, metaboličke promjene izazvane postom, dodaje, mogu pružiti širu zaštitu, smanjujući rizik od kroničnih bolesti povezanih s prejedanjem.
Što pokazuju znanstveni podaci
Iako su fiziološke koristi posta očite, mnogi strahuju da će im mentalne sposobnosti opasti bez stalnog unosa hrane. Da bi se to provjerilo, istraživači su napravili meta-analizu – pregled svih dostupnih eksperimentalnih istraživanja koja uspoređuju kognitivnu izvedbu ljudi u stanju posta i nakon jela.
Analiza je obuhvatila 63 znanstvena članka, što predstavlja 71 neovisnu studiju s ukupno 3.484 sudionika testiranih na 222 različite mjere kognicije, pokrivajući razdoblje od 1958. do 2025.
Zaključak je jasan: nije bilo značajne razlike u mentalnoj izvedbi između zdravih odraslih u postu i onih koji su jeli. Sudionici su jednako dobro rješavali testove pažnje, memorije i izvršnih funkcija, bez obzira na to kada su posljednji put jeli.
Kada post ipak utječe na mozak
Analiza je otkrila tri faktora koji mogu promijeniti učinak posta na kognitivne sposobnosti:
1. Dob – Odrasli nisu pokazali pad mentalnih sposobnosti tijekom posta. No djeca i adolescenti slabije su rješavali testove kada su preskakali obroke. Njihovi razvijajući mozgovi osjetljiviji su na fluktuacije energije, stoga se djeci preporučuje redovit doručak prije škole.
2. Vrijeme posta – Duži postovi povezani su s manjom razlikom u izvedbi između posta i hranjenja. To je vjerojatno zbog metaboličkog prijelaza na ketone, koji mozgu osiguravaju stabilan izvor energije kada glukoza nestane. Ipak, testovi provedeni kasnije tijekom dana pokazali su slabiju izvedbu kod onih koji su postili, što sugerira da post može pojačati prirodne dnevne padove energije.
3. Vrsta testa – Kada su kognitivni zadaci uključivali neutralne simbole ili oblike, sudionici koji su postili su se pokazali jednako sposobnima, ponekad čak i malo boljima. No kada su zadaci uključivali hranu ili nagovještaje hrane, postni sudionici su slabije reagirali. Glad ne izaziva univerzalnu „maglu u mozgu“, ali nas može lakše odvući kada mislimo na hranu.
Što ovo znači za vas
Za većinu zdravih odraslih, ovi nalazi su ohrabrujući: možete isprobati povremeni post ili druge postne protokole bez straha da će vam mentalna oštrina nestati. Ipak, post nije univerzalna metoda. Djeca i tinejdžeri trebaju redovite obroke, a osobe čiji posao zahtijeva maksimalnu budnost kasno tijekom dana ili su često izloženi primamljivim namirnicama možda će osjetiti izazove.
Također, osobe s određenim medicinskim stanjima ili posebnim prehrambenim potrebama trebale bi se savjetovati sa stručnjakom prije uvođenja posta. Zaključno, post je osobni alat, a njegovi benefiti i izazovi razlikovat će se od osobe do osobe.
(Ordinacija.hr)
