Istraživači su u kosi oboljelih pronašli promjene u razinama željeza, bakra, mangana i arsena, što bi u budućnosti moglo pomoći u neinvazivnoj dijagnostici Parkinsonove bolesti.
Istraživači iz Kine otkrili su potencijalni novi biomarker Parkinsonove bolesti – i to u ljudskoj kosi. Tim znanstvenika analizirao je kosu 60 pacijenata s Parkinsonovom bolesti i usporedio je rezultate s kosom zdravih osoba iste dobi. Ispostavilo se da postoji jasna razlika u kemijskom sastavu kose.
Prema radu u predtisku, uzorci kose pacijenata s Parkinsonom bolesti imali su značajno niže razine željeza i bakra, dok su razine mangana i arsena bile povišene. Autori studije, predvođeni biologom Mingom Lijem s Hebei University, ističu da ovo otkriće ima „velik dijagnostički potencijal za Parkinsonovu bolest.“
Kosa kao novi izvor biomarkera
Dosad je pronalaženje neinvazivnog, ali pouzdanog načina dijagnosticiranja Parkinsonove bolesti bio veliki izazov. Iako neki nedavni biomarkeri u krvi izgledaju obećavajuće, ljudska kosa pruža jedinstvenu priliku jer bilježi informacije koje krv ne može.
Poznato je da kosa nakuplja teške metale iz prehrane i okoline, a za razliku od sline, znoja, krvi, urina ili fecesa, može zadržati dulji povijesni zapis o zdravlju osobe.
Veza između crijeva, mozga i Parkinsonove bolesti
Iako pravi uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat, prethodne studije povezale su bolest s poremećajima crijevne mikrobiote i nezdravom prehranom. Također, postoje dokazi da je Parkinson usko povezan s izlaganjem okolišnim toksinima, poput pesticida.
– Ako nešto krene po zlu u tim sustavima, kosa to može “otkriti” – objašnjavaju znanstvenici.
U dodatnim eksperimentima na mišjim modelima, znanstvenici su otkrili niže razine željeza u kosi miševa s bolešću nalik Parkinsonu. Ova promjena bila je povezana s disfunkcijom crijeva. Kod tih miševa crijevna barijera bila je oštećena, geni za apsorpciju željeza smanjeno aktivni, a geni povezani s mikrobiološkim preuzimanjem željeza povećano aktivni. To može dovesti do širokog nedostatka željeza u organizmu.
Kod ljudi s Parkinsonovom bolesti promjene u crijevnoj mikrobioti pojavljuju se i godinama prije postavljanja dijagnoze. Poput drugih neuroloških bolesti, Parkinson je povezan s uskom komunikacijom između crijeva i mozga, a kosa bi mogla „prisluškivati“ i bilježiti te promjene.
Nedostatak željeza i povišeni arsen u kosi
Najdosljednija i najuočljivija promjena u studiji bila je nedostatak željeza u kosi, kako kod ljudi, tako i kod miševa. Znanstvenici smatraju da veza između crijevne mikrobiote i gena za metabolizam željeza predstavlja „temeljni dokaz koncepta da su ovi sustavi povezani u kontekstu Parkinsonove patologije.“
Povišene razine arsena u kosi također zaslužuju daljnje istraživanje, jer bi mogle biti posljedica izlaganja okolišu. U maloj studiji pacijenti s Parkinsonom naveli su da konzumiraju više životinjskih iznutrica i školjki, koje mogu sadržavati arsen.
– Uzimajući sve rezultate zajedno, sugeriramo da pad razine željeza u kosi može biti povezan s gastrointestinalnom disfunkcijom kod pacijenata s Parkinsonovom bolesti, kao i s neravnotežom crijevne mikrobiote koja pokazuje pojačanu sposobnost apsorpcije željeza – zaključuju autori.
Što slijedi?
Ovi rezultati potvrđuju i studiju iz 2025. godine koja je pokazala disfunkciju željeza u mozgu, krvi i crijevima pacijenata s Parkinsonovom bolesti.
Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se obrazac potvrdio u većim skupinama i kako bi se razumjeli mehanizmi koji povezuju nedostatak željeza i Parkinsonovu bolest. Studija je objavljena u časopisu iScience.
(Ordinacija.hr)
