Respiratorni sincicijski virus, poznatiji kao RSV, čest je uzročnik respiratornih infekcija. Iako se kod većine manifestira kao obična prehlada, za dojenčad i starije osobe može predstavljati ozbiljnu prijetnju.
Respiratorni sincicijski virus, ili RSV, toliko je raširen da se gotovo svako dijete njime zarazi do navršene druge godine života. Riječ je o vrlo zaraznom virusu koji napada dišni sustav, a epidemije se tipično javljaju u razdoblju od kasne jeseni do ranog proljeća. Prenosi se iznimno lako, kapljičnim putem kroz kašalj i kihanje, izravnim kontaktom poput rukovanja, ali i preko kontaminiranih površina kao što su igračke i kvake, na kojima virus može preživjeti satima. Iako kod odraslih i starije, zdrave djece infekcija obično prolazi s blagim simptomima nalik prehladi, RSV može uzrokovati teške kliničke slike kod najranjivijih skupina, prvenstveno kod dojenčadi mlađe od šest mjeseci, nedonoščadi te osoba s kroničnim bolestima srca, pluća ili oslabljenim imunitetom.
Prvi simptomi
Simptomi se najčešće pojavljuju četiri do šest dana nakon izlaganja virusu i često ne nastupaju svi odjednom. Početna faza infekcije obično je blaga i teško ju je razlikovati od klasične prehlade. Uključuje curenje ili začepljenost nosa, suhi kašalj, blago povišenu temperaturu i grlobolju. Međutim, kod djece mlađe od tri godine bolest se može proširiti na donje dišne putove, uzrokujući upalu malih dišnih ogranaka u plućima (bronhiolitis) ili upalu pluća. U takvim slučajevima, kašalj postaje znatno jači, a disanje otežano, što ponekad zahtijeva i bolničko liječenje kako bi se djetetu osigurala potrebna potpora pri disanju.
Najočitiji simptom teže infekcije je otežano i ubrzano disanje, koje se može prepoznati po karakterističnom “sviranju” ili hripanju u prsima pri izdisaju. Drugi zabrinjavajući znakovi uključuju širenje nosnica pri svakom udisaju te vidljivo uvlačenje kože između rebara ili ispod prsnog koša.
Roditelji bi trebali biti svjesni alarmantnih znakova koji ukazuju na to da se bolest pogoršava. Najočitiji simptom teže infekcije je otežano i ubrzano disanje, koje se može prepoznati po karakterističnom “sviranju” ili hripanju u prsima pri izdisaju. Drugi zabrinjavajući znakovi uključuju širenje nosnica pri svakom udisaju te vidljivo uvlačenje kože između rebara ili ispod prsnog koša dok dijete pokušava udahnuti. Poseban oprez potreban je kod dojenčadi, kod koje teški oblik bolesti može uzrokovati neobičnu razdražljivost, izraženu letargiju, odbijanje hrane te čak i kratke zastoje u disanju, poznate kao apneja. Najopasniji znak, koji zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju, jest pojava plavkaste ili sive boje oko usana i na noktima, što upućuje na kritičan nedostatak kisika u krvi.
Terapija je stoga usmjerena na ublažavanje simptoma i pružanje potpore organizmu dok se sam ne izbori s virusom, što obično traje jedan do dva tjedna
Budući da je RSV virusna infekcija, antibiotici u liječenju ne pomažu. Terapija je stoga usmjerena na ublažavanje simptoma i pružanje potpore organizmu dok se sam ne izbori s virusom, što obično traje jedan do dva tjedna. Ključna mjera kod kuće je osigurati dovoljan unos tekućine kako bi se spriječila dehidracija i razrijedila sluz, što olakšava iskašljavanje i disanje. Povišena temperatura može se snižavati lijekovima strogo prema pedijatrijskoj preporuci i dozi, a aspirin se djeci nikada ne smije davati. Kod beba i male djece, začepljen nosić može se čistiti fiziološkom otopinom, osobito prije hranjenja i spavanja. Korištenje ovlaživača zraka u prostoriji također može pomoći u smirivanju nadraženih dišnih putova.
Kada je vrijeme za hitan odlazak liječniku?
Iako se većina djece uspješno oporavi kod kuće, postoje situacije kada je nužno bez odgode potražiti liječničku pomoć. Obratite se liječniku ili hitnoj službi ako primijetite bilo kakve znakove teškog disanja, poput izrazito brzog disanja, uvlačenja prsnog koša ili širenja nosnica. Plavkasta boja kože, usana ili noktiju znak je za uzbunu i zahtijeva hitnu intervenciju. Jednako je važno pratiti znakove dehidracije; ako je pelena suha dulje od osam sati ili ako dijete plače bez suza, to je jasan pokazatelj da mu je potrebna medicinska skrb. Također, ako je dijete neuobičajeno pospano, slabo reagira ili ga je teško probuditi, ne čekajte s odlaskom liječniku. Svako pogoršanje simptoma nakon početnog, prividnog poboljšanja također je razlog za oprez.
Prevencija je ključna: Kako zaštititi najranjivije?
Najbolji način borbe protiv RSV-a jest prevencija, koja se temelji na jednostavnim, ali učinkovitim higijenskim navikama. Redovito i temeljito pranje ruku sapunom i vodom u trajanju od najmanje dvadeset sekundi najvažniji je korak. Potrebno je izbjegavati bliski kontakt s osobama koje imaju simptome prehlade, kao i dijeljenje čaša i pribora za jelo. Površine koje se često dodiruju, poput kvaka i igračaka, treba redovito dezinficirati. U novije vrijeme, zaštita najranjivije djece podignuta je na višu razinu zahvaljujući cjepivu za trudnice koje se primjenjuje između 32. i 36. tjedna trudnoće, čime se zaštita prenosi na novorođenče. Osim toga, dostupna je i zaštita u obliku injekcije monoklonskih protutijela (nirsevimab) koja se daje dojenčadi neposredno prije ili tijekom sezone RSV-a. Također, dojenje pruža djetetu važna protutijela, a izbjegavanje izlaganja djeteta duhanskom dimu ključno je za zdravlje dišnog sustava. ( Ordinacija.hr )
