Riječ je o znanstveno utemeljenom prehrambenom protokolu koji u tri faze pomaže identificirati okidače probavnih smetnji. Ipak, stručnjaci upozoravaju da nije namijenjena svima i da se ne smije provoditi na svoju ruku.
Kronična nadutost, bolni grčevi, nepredvidivi odlasci na toalet i osjećaj stalne nelagode u trbuhu svakodnevica su za velik broj ljudi. Kada se isključe ozbiljnije bolesti, mnogi ostaju s dijagnozom sindroma iritabilnog crijeva (IBS) i frustracijom jer se čini da gotovo svaka hrana izaziva probleme. Upravo za njih, istraživači s australskog Sveučilišta Monash razvili su specifičan prehrambeni pristup poznat kao low FODMAP dijeta. Ime je akronim za fermentabilne oligosaharide, disaharide, monosaharide i poliole, skupinu kratkolančanih ugljikohidrata koje tanko crijevo nekih ljudi teško apsorbira, što dovodi do niza neugodnih simptoma.
Probavni sustav preosjetljiv
Mehanizam koji stoji iza ovih smetnji prilično je jednostavan. Kada FODMAP spojevi stignu u tanko crijevo, na sebe vežu vodu, a zatim neprobavljeni putuju do debelog crijeva. Tamo postaju hrana za crijevne bakterije koje ih fermentiraju, a nusprodukti tog procesa su plinovi. Kombinacija viška vode i plinova uzrokuje rastezanje crijevne stijenke, što osjetljive osobe doživljavaju kao bol, nadutost, vjetrove te promjene u ritmu pražnjenja crijeva, poput proljeva ili zatvora. Važno je naglasiti da FODMAP-ovi nisu inherentno loši, štoviše, mnogi od njih su prebiotici koji hrane dobre bakterije u našim crijevima. Problem nastaje isključivo kod osoba čiji je probavni sustav preosjetljiv na taj proces.
Ključno je razumjeti da low FODMAP dijeta nije doživotni režim, već strukturirani proces koji se odvija u tri faze.
Ova dijeta nije namijenjena općoj populaciji niti se koristi za mršavljenje, već predstavlja terapijski alat prvenstveno za osobe s dijagnosticiranim sindromom iritabilnog crijeva. Istraživanja pokazuju da čak tri od četiri osobe s IBS-om osjećaju značajno olakšanje simptoma pridržavajući se ovog protokola. Također se primjenjuje i kod pacijenata sa SIBO-om (bakterijsko prerastanje tankog crijeva) te ponekad kod osoba s upalnim bolestima crijeva, poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa, koje su u fazi remisije, ali i dalje pate od funkcionalnih probavnih smetnji. Cilj nije trajno izbaciti određene namirnice, već otkriti koje točno i u kojoj količini uzrokuju probleme.
Cilj je postići smirivanje probavnog sustava i ublažavanje simptoma.
Ključno je razumjeti da low FODMAP dijeta nije doživotni režim, već strukturirani proces koji se odvija u tri faze. Prva je faza eliminacije, koja traje od dva do šest tjedana, tijekom koje se strogo izbjegavaju sve namirnice s visokim udjelom FODMAP spojeva. Cilj je postići smirivanje probavnog sustava i ublažavanje simptoma. Nakon toga slijedi najvažniji dio, faza ponovnog uvođenja, koja može trajati i do osam tjedana. U ovoj fazi, pojedine skupine FODMAP-a sustavno se, jedna po jedna, vraćaju u prehranu kako bi se precizno utvrdilo koje od njih predstavljaju okidač i koliki je individualni prag tolerancije. Završna, treća faza je personalizacija, odnosno kreiranje dugoročnog, održivog plana prehrane koji je bogat i raznolik, a isključuje samo one namirnice koje su se pokazale problematičnima.
Što jesti, a što izbjegavati?
Tijekom eliminacijske faze, s jelovnika se privremeno uklanja širok spektar namirnica. Među povrćem, glavni “krivci” su luk, češnjak, poriluk, artičoke, šparoge, cvjetača i gljive. Kod voća, to su jabuke, kruške, mango, trešnje, breskve, šljive i lubenica. Izbjegavaju se i žitarice poput pšenice, raži i ječma, što znači da kruh, tjestenina i pekarski proizvodi uglavnom otpadaju. Mliječni proizvodi bogati laktozom, kao što su mlijeko, jogurt i mekani sirevi, također su na listi za izbjegavanje, jednako kao i mahunarke poput graha, leće i slanutka. Od zaslađivača, problematični su med, agavin sirup i visokofruktozni kukuruzni sirup.
Izbjegavaju se i žitarice poput pšenice, raži i ječma, što znači da kruh, tjestenina i pekarski proizvodi uglavnom otpadaju. Mliječni proizvodi bogati laktozom, kao što su mlijeko, jogurt i mekani sirevi, također su na listi za izbjegavanje
Iako se popis zabranjenih namirnica čini dugačkim, postoji mnogo ukusnih i nutritivno bogatih alternativa. Dopušteno povrće uključuje mrkvu, krastavce, rajčice, špinat, tikvice, krumpir i paprike. Od voća se preporučuju banane (manje zrele), jagode, borovnice, naranče, kivi i ananas. Sigurne žitarice su riža, kukuruz, zob, kinoa i heljda, a dostupni su i brojni bezglutenski proizvodi koji su često i low FODMAP. Mogu se konzumirati mliječni proizvodi bez laktoze te tvrdi sirevi poput cheddara, parmezana i gaude. Čisto meso, perad, riba i jaja prirodno ne sadrže FODMAP spojeve i čine temelj prehrane. Od zaslađivača, dopušteni su javorov sirup i običan šećer u umjerenim količinama.
Ključan je stručni nadzor
Zbog složenosti i restriktivnosti, osobito u prvoj fazi, provođenje low FODMAP dijete bez stručnog nadzora se ne preporučuje. Suradnja s nutricionistom ili dijetetičarom ključna je kako bi se osigurao adekvatan unos svih potrebnih nutrijenata, posebice vlakana, te kako bi se faza ponovnog uvođenja provela ispravno. Dugotrajna i nepotrebna eliminacija FODMAP namirnica može negativno utjecati na zdravlje crijevne mikrobiote, stoga je krajnji cilj uvijek što raznovrsnija prehrana koju pojedinac dobro podnosi. Ova dijeta je moćan alat, ali samo ako se koristi ispravno, kao putokaz prema personaliziranoj prehrani i dugoročnom olakšanju probavnih tegoba. ( Ordinacija.hr )
