Posljednjih godina povremeni post, poznat i kao intermittent fasting, postao je iznimno popularan kao metoda za mršavljenje i poboljšanje zdravlja. Ipak, najnovija znanstvena saznanja i medicinska praksa upozoravaju da takav režim prehrane nije za svakoga te za određene skupine ljudi može biti izrazito opasan.
Nova preliminarna studija, predstavljena na znanstvenom skupu Američke udruge za srce, izazvala je pravu buru u javnosti i među stručnjacima. Analiza podataka više od dvadeset tisuća odraslih osoba u SAD-u otkrila je šokantan podatak: oni koji su prakticirali vremenski ograničeno jedenje unutar prozora kraćeg od osam sati dnevno, što je poznato kao režim 16:8, imali su čak 91 posto veći rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Iako su autori studije naglasili da je istraživanje tek preliminarno i da korelacija ne znači nužno uzročnost, ovi rezultati snažno su upozorenje da dugoročni učinci popularnih dijeta nisu dovoljno istraženi i da zahtijevaju puno oprezniji pristup.
Post nije univerzalan lijek
Iako povremeni post može donijeti kratkoročne koristi poput poboljšanja krvnog tlaka, razine glukoze i kolesterola, odricanje od hrane predstavlja značajnu promjenu za organizam. Upravo zato liječnici i nutricionisti naglašavaju da post nije univerzalan lijek niti je prikladan za sve. Restriktivni režimi prehrane mogu dovesti do nutritivnih deficita, smanjenog imuniteta, gubitka energije, pa čak i pogoršanja postojećih zdravstvenih stanja. Posebno je važno biti svjestan da drastične promjene u prehrambenim navikama treba provoditi isključivo uz konzultacije sa stručnjakom, jer ono što jednoj osobi pomaže, drugoj može nanijeti nepopravljivu štetu.
Restriktivni režimi prehrane mogu dovesti do nutritivnih deficita, smanjenog imuniteta, gubitka energije, pa čak i pogoršanja postojećih zdravstvenih stanja.
Među najugroženijim skupinama nalaze se osobe s kroničnim bolestima. Dijabetičari, osobito oni koji su na terapiji inzulinom, postom riskiraju opasne oscilacije šećera u krvi. S jedne strane prijeti im hipoglikemija tijekom perioda gladovanja, a s druge hiperglikemija nakon prekida posta, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Ništa manje oprezni ne bi trebali biti ni srčani bolesnici. Spomenuta studija pokazala je da je kod osoba s postojećim kardiovaskularnim bolestima, koje su jele unutar prozora od osam do deset sati, rizik od smrti od srčanog ili moždanog udara bio veći za 66 posto. Također, osobe s bolestima bubrega trebale bi izbjegavati duže postove jer mogu dovesti do dehidracije i dodatnog opterećenja bubrežne funkcije.
Trudnice i dojilje nikako ne bi smjele postiti, jer restriktivna prehrana može ugroziti i njihovo zdravlje i zdravlje djeteta zbog povećanih potreba za željezom, kalcijem i folnom kiselinom.
Poseban oprez savjetuje se i najosjetljivijim populacijskim skupinama kojima je za normalno funkcioniranje i razvoj potrebna redovita i nutritivno bogata prehrana. Trudnice i dojilje nikako ne bi smjele postiti, jer restriktivna prehrana može ugroziti i njihovo zdravlje i zdravlje djeteta zbog povećanih potreba za željezom, kalcijem i folnom kiselinom. Jednako tako, post se ne preporučuje djeci i adolescentima u fazi rasta i razvoja, jer im je za izgradnju kostiju i mišićnog tkiva neophodan stalan i dovoljan unos kalorija, proteina i ostalih ključnih nutrijenata. Restrikcija hrane u ranoj dobi može, osim fizičkih, ostaviti i dugoročne psihološke posljedice, uključujući razvoj poremećaja u prehrani u odrasloj dobi.
Anemija i narušen imunitet kao skrivene opasnosti
Osim navedenih, postoji čitav niz stanja kod kojih post može biti kontraproduktivan. Anemične osobe bi ga trebale izbjegavati jer strogi biljni režim može pogoršati nedostatak željeza, čija je apsorpcija iz biljnih izvora znatno slabija nego iz namirnica životinjskog podrijetla. U rizičnu skupinu spadaju i osobe koje se oporavljaju od operacije, akutne bolesti ili infekcije, jer je tijelu tada potrebna sva raspoloživa energija za borbu protiv bolesti i obnovu tkiva. Starije i iznemogle osobe također bi se trebale suzdržati od posta zbog sporijeg metabolizma i otežane apsorpcije hranjivih tvari, što ih čini podložnijima naglom padu energije i imuniteta.
Psihološki aspekt i poremećaji u prehrani
Ne smije se zanemariti ni psihološki utjecaj posta. Iako se ne klasificira kao poremećaj u prehrani, povremeni post može biti okidač za osobe koje imaju povijest anoreksije, bulimije ili drugih oblika poremećenog odnosa s hranom. Stroga pravila i ciklusi gladovanja i jedenja mogu potaknuti opsesivne misli o hrani i ojačati nezdrave obrasce ponašanja. Nadalje, fluktuacije šećera u krvi tijekom posta mogu izazvati simptome poput anksioznosti, razdražljivosti i umora, što dodatno utječe na mentalno zdravlje. Stoga je ključno da svaka odluka o uvođenju posta bude donesena promišljeno, uzimajući u obzir ne samo fizičko, već i psihičko stanje pojedinca, uvijek uz savjetovanje s liječnikom ili kvalificiranim nutricionistom. ( Ordinacija.hr )
