Unatoč razvijenoj mreži preventivnih programa koji su sve popularniji među građanima, još uvijek nije dovoljno razvijena svijest da prevencija ne počinje u bolnici nego u svakodnevnim odlukama pojedinaca. Stručnjaci naglašavaju kako su promjene ponašanja na razini populacije ključne za smanjenje tereta bolesti
Budućnost čovjekova zdravlja već dugo ne ovisi samo i isključivo o liječenju. Ključ je postići održivi zdravstveni sustav, stavljajući preventivu u središte paradigme i motivirajući upravo ljude da prisvoje sve moguće alate i navike kojima mogu utjecati da se bolesti uopće ne pojave. I to sve u trenu kada su nezarazne bolesti istovremeno najveći globalni izazov i najveći zdravstveni trošak svake pojedinačne države. Jer prema svjetskim podacima upravo nezarazne bolesti uzrokuju oko 43 milijuna smrti godišnje, što čini čak 75 posto svih smrtnih slučajeva.
Stagnacija u prevenciji košta vrtoglavih 514 milijardi dolara
U Europi te su brojke jednako poražavajuće– oko 1,8 milijuna ljudi godišnje umire od bolesti koje su se u velikoj mjeri mogle spriječiti pravovremenim javnozdravstvenim mjerama. Istovremeno, stagnacija u prevenciji i liječenju nezaraznih bolesti europske zdravstvene sustave košta vrtoglavih 514 milijardi dolara godišnje. Toliko milijardi previše, jer najveći, kako zdravstveni tako i financijski teret, odnosi se na, pojedini bi rekli samo, četiri skupine bolesti. Prve su kardiovaskularne, zbog kojih se upisuje oko 19 milijuna smrti godišnje, rak s lica zemlje briše 10 milijuna života, još četiri milijuna smrti ide na kronične respiratorne bolesti, i dva milijuna smrtnih slučajeva koje su povezani s dijabetesom.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, vodeći uzrok smrti i dalje su kardiovaskularne bolesti, koje čine gotovo 40 posto ukupne smrtnosti. Slijede maligne bolesti s udjelom od oko 25 posto.
Samo količina statističke smrti, šturo pobacana u izvješća, jasan su dokaz da prevencija više nije opcija, nego nužnost. I to nužnost koja se nedvojbeno tiče i Hrvatske. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, vodeći uzrok smrti i dalje su kardiovaskularne bolesti, koje čine gotovo 40 posto ukupne smrtnosti. Slijede maligne bolesti s udjelom od oko 25 posto. Pri tome posebno zabrinjava činjenica da su mnogi od tih “hrvatskih oboljenja” povezani s rizičnim životnim navikama – pušenjem, nepravilnom prehranom, nedostatkom tjelesne aktivnosti i pretilošću.
Nacionalni preventivni programi
Upravo zato posljednjih godina sve veći naglasak stavlja se na nacionalne preventivne programe. Među najvažnijima su oni usmjereni na rano otkrivanje raka. Program probira raka dojke obuhvaća žene u dobi od 50 do 69 godina, koje svake dvije godine dobivaju poziv na besplatnu mamografiju. Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50 do 74 godine i uključuje testiranje na okultno krvarenje, uz daljnju kolonoskopiju u slučaju pozitivnog nalaza. Tu je i program probira raka vrata maternice, koji omogućuje redovite Papa testove za žene od 25 do 64 godine. Uz njih, razvijaju se i noviji programi, poput ranog otkrivanja melanoma te nacionalni program probira raka pluća, posebno važan za populaciju dugogodišnjih pušača.
Unatoč razvijenoj mreži preventivnih programa koji su sve popularniji među građanima, još uvijek nije dovoljno razvijena svijest da prevencija ne počinje u bolnici nego u svakodnevnim odlukama pojedinaca. Stručnjaci naglašavaju kako su promjene ponašanja na razini populacije ključne za smanjenje tereta bolesti. Strategije prestanka pušenja i dalje su među najučinkovitijim intervencijama – u Hrvatskoj puši oko trećina odrasle populacije, što značajno povećava rizik od raka pluća i kardiovaskularnih bolesti.
Jednako važna je i prehrana. Programi usmjereni na smanjenje unosa šećera, soli i zasićenih masti sve su prisutniji, dok se tjelesna aktivnost promovira kao jedna od najjednostavnijih, ali i najučinkovitijih javnozdravstvenih mjera. Preporuka je najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, no velik dio populacije još uvijek ne doseže taj minimum.
Uloga tehnologije u prevenciji sve je izraženija. Telemedicina omogućuje dostupniju zdravstvenu skrb, osobito u ruralnim područjima, dok digitalni alati pomažu u praćenju kroničnih bolesti i promicanju zdravih navika. Umjetna inteligencija sve se više koristi u edukaciji pacijenata, analizi rizika i personalizaciji preventivnih programa. Takva rješenja ne samo da povećavaju učinkovitost sustava, nego i osnažuju građane da aktivnije upravljaju vlastitim zdravljem.
Depresija i anksiozni poremećaji
Prevencija ne obuhvaća samo fizičko zdravlje. Mentalno zdravlje postaje sve važniji segment javnozdravstvenih politika. Depresija i anksiozni poremećaji među vodećim su uzrocima smanjene kvalitete života, a rani intervencijski programi u zajednici pokazuju značajne rezultate.
U Hrvatskoj se sve više razvijaju programi psihološke podrške u školama, na radnim mjestima i u lokalnim zajednicama, s ciljem pravovremenog prepoznavanja problema i smanjenja stigme.
Ključ uspješne prevencije leži u snažnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Obiteljski liječnici imaju presudnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, edukaciji pacijenata i praćenju rizičnih čimbenika. Upravo oni predstavljaju prvu liniju obrane protiv kroničnih bolesti.
Sve navedeno vodi prema jasnom zaključku: prevencija je dugoročno isplativija od liječenja. Bolesti koje se spriječe ne opterećuju zdravstveni sustav, ne smanjuju kvalitetu života i ne uzrokuju dodatne ekonomske gubitke. Upravo zato portal Ordinacija.hr i Večernji list zajedno, a sve povodom Svjetskog dana zdravlja, pokreću jednomjesečni projekt s naglaskom na prevenciju. Jer prevencija je paradigma globalnog zdravlja. Kroz travanj na našem portalu pratite tekstove, a 25. travnja na kioscima potražite i specijalno magazinsko izdanje. Sve to s jasnom porukom – ulaganje u prevenciju nije samo zdravstvena, nego i društvena i ekonomska strategija. Jer najskuplje bolesti nisu one koje liječimo, nego one koje smo mogli spriječiti, a nismo. ( Ordinacija.hr )
