Novo izvješće pokazuje nejednak napredak, rast zdravstvenih rizika i hitnu potrebu za jačim sustavima i boljim podacima.
Hitno jačanje zdravstvenih sustava, uz kvalitetnije i pouzdanije podatke, ključno je kako bi se dosadašnji globalni zdravstveni napredak sačuvao, upozorava novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Prema izvješću World Health Statistics 2026, svijet u ovom trenutku ne uspijeva ostvariti zacrtane zdravstvene ciljeve. Napredak je neujednačen, u mnogim područjima usporava, a u nekima se bilježi i nazadovanje. Time je sve manje vjerojatno da će do 2030. biti ispunjeni zdravstveni ciljevi u sklopu UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (SDG).
Pomaci postoje, ali nisu dovoljni
Unatoč izazovima, izvješće bilježi i niz važnih pozitivnih trendova u posljednjih desetak godina. Tako je broj novih HIV infekcija pao za 40% između 2010. i 2024. godine. Istodobno su smanjeni i konzumacija duhana te alkohola u odnosu na 2010. godinu, dok je broj ljudi kojima su potrebne intervencije zbog zanemarenih tropskih bolesti smanjen za 36% u istom razdoblju.
Značajan napredak ostvaren je i u pristupu osnovnim životnim uvjetima. Između 2015. i 2024. godine čak 961 milijun ljudi dobilo je pristup sigurno upravljanoj pitkoj vodi, 1,2 milijarde ljudi sanitarnim uvjetima, 1,6 milijardi osnovnoj higijeni, a 1,4 milijarde ljudi pristupu čistim rješenjima za kuhanje.
Pojedine regije ostvarile su i iznadprosječne rezultate – Afrička regija WHO-a zabilježila je smanjenje HIV infekcija od 70% te pad tuberkuloze od 28%, dok je regija Jugoistočne Azije na dobrom putu da ispuni cilj smanjenja malarije do 2025. godine.
Unatoč napretku, razlike i dalje rastu
Ipak, globalna slika ostaje zabrinjavajuća. Primjerice, učestalost malarije porasla je za 8,5% od 2015. godine, čime se svijet dodatno udaljio od globalnih ciljeva. WHO upozorava da je napredak i dalje izrazito neujednačen među regijama.
Dodatni problem predstavljaju i dugotrajni rizični čimbenici koji i dalje snažno utječu na zdravlje populacije. Anemija pogađa 30,7% žena reproduktivne dobi bez vidljivog poboljšanja u posljednjem desetljeću, dok je pretilost među djecom mlađom od pet godina porasla na 5,5% u 2024. godini. Istodobno, nasilje nad ženama ostaje globalno raširen problem – procjenjuje se da svaka četvrta žena doživi nasilje od intimnog partnera.
Kako ističu iz WHO-a, ovi podaci ukazuju na potrebu snažnijih politika prevencije i veću društvenu zaštitu najranjivijih skupina.
– Ovi podaci pokazuju i napredak i trajne nejednakosti. Mnogi ljudi, osobito žene, djeca i stanovnici siromašnijih zajednica, i dalje nemaju osnovne uvjete za zdrav život – izjavio je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a, naglašavajući važnost ulaganja u otpornije i pravednije zdravstvene sustave te kvalitetnije sustave prikupljanja podataka.
Usporen napredak prema univerzalnoj zdravstvenoj skrbi
Posebno zabrinjava usporavanje napretka prema univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti (UHC). Globalni indeks dostupnosti zdravstvenih usluga porastao je tek sa 68 na 71 između 2015. i 2023. godine.
Istodobno, čak četvrtina svjetske populacije suočila se s financijskim poteškoćama zbog troškova liječenja, dok je 1,6 milijardi ljudi u 2022. godini živjelo u siromaštvu ili u njega gurnuto zbog troškova zdravstvene skrbi iz vlastitog džepa. Pokrivenost cijepljenjem djece i dalje ne dostiže ciljne razine, što doprinosi ponovnoj pojavi pojedinih epidemija.
Iako je smrtnost majki globalno smanjena za 40% od 2000. godine, ona je i dalje gotovo tri puta viša od ciljanih vrijednosti za 2030. godinu. Smrtnost djece mlađe od pet godina pala je za 51%, no mnoge zemlje i dalje ne prate potrebni tempo napretka. Također, smanjenje prijevremenih smrti od nezaraznih bolesti znatno je usporeno od 2015. godine.
Okolišni i životni rizici dodatno pogoršavaju situaciju
Brojni čimbenici koji utječu na zdravlje stanovništva – prehrambeni, ponašajni i okolišni – i dalje se ne poboljšavaju dovoljno brzo. Onečišćenje zraka bilo je povezano s procijenjenih 6,6 milijuna smrti u 2021. godini, dok su nesigurna voda, loši sanitarni uvjeti i nedostatna higijena pridonijeli s 1,4 milijuna smrti u 2019. godini.
– Ovi trendovi pokazuju koliko je smrti moglo biti spriječeno – upozorava dr. Yukiko Nakatani iz WHO-a, dodajući kako rastući okolišni rizici, zdravstvene krize i problemi u financiranju zdravstva zahtijevaju hitnu reakciju – jačanje primarne zdravstvene zaštite, ulaganje u prevenciju te stabilno i održivo financiranje zdravstvenih sustava.
Pandemija COVID-19 ostavila duboke posljedice
WHO posebno ističe i dugoročne posljedice pandemije COVID-19, koja je dodatno razotkrila slabosti globalnih zdravstvenih sustava. Između 2020. i 2023. godine pandemija je povezana s procijenjenih 22,1 milijun viška smrti, uključujući i neizravne posljedice, što je više od tri puta više od službeno zabilježenih smrti od COVID-19.
Pandemija je pritom poništila dio napretka ostvarenog u prethodnom desetljeću, osobito u očekivanom životnom vijeku, a oporavak je i dalje neujednačen među regijama.
Veliki izazov: nedostatak kvalitetnih podataka
Izvješće upozorava i na ozbiljne nedostatke u zdravstvenim podacima koji otežavaju praćenje stvarnog stanja. Do kraja 2025. godine tek 18% zemalja dostavljalo je WHO-u podatke o smrtnosti unutar godinu dana, dok gotovo trećina zemalja nikada nije dostavila podatke o uzrocima smrti.
Samo trećina zemalja ispunjava standarde za visokokvalitetne podatke o smrtnosti, dok polovica raspolaže niskokvalitetnim ili nepostojećim podacima. Od oko 61 milijun smrti u 2023. godini, samo trećina bila je popraćena informacijama o uzroku smrti, a tek petina imala je odgovarajuće ICD kodiranje.
– Bez kvalitetnih podataka nemoguće je pratiti trendove u stvarnom vremenu, uspoređivati rezultate među državama i planirati učinkovite javnozdravstvene politike – ističe dr. Alain Labrique iz WHO-a, naglašavajući važnost ulaganja u digitalizaciju i jačanje sustava izvještavanja.
Zaključak: napredak postoji, ali je krhak
WHO u zaključku poručuje kako globalni zdravstveni napredak, iako stvaran, ostaje krhak i nedovoljan. Bez ubrzanih mjera, jačanja zdravstvenih sustava i ulaganja u kvalitetnije podatke, postoji ozbiljan rizik od gubitka dosadašnjih postignuća te propuštanja ciljeva za 2030. godinu.
(Ordinacija.hr)
