Bez jačeg fokusa na prevenciju zdravstveni sustav dugoročno neće moći odgovoriti na rastuće opterećenje kroničnim bolestima, upozorava predsjednica i jedna od osnivačica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) među najčešćim su kroničnim nezaraznim bolestima koje godišnje, samo u Hrvatskoj, uzrokuju više od 80 posto smrtnih slučajeva. Osim što predstavljaju najveći teret kada je riječ o mortalitetu, ali i morbiditetu, među najvećim su opterećenjima i u pogledu financija, najveći uzrok izostajanja s radnih mjesta te kočnica gospodarskog i ekonomskog razvoja. No posebno zabrinjava činjenica da se mnoge od tih bolesti mogu prevenirati jednostavnim promjenama životnih navika jer su povezane s rizičnim faktorima kao što su pušenje, nepravilna prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti i pretilost. O tome što sve podrazumijevamo pod kroničnim bolestima, zašto su danas sve prisutnije u populaciji te koje su najvažnije mjere prevencije, razgovarali smo s dr. sc. Zrinkom Mach, mag. soc. geront., predsjednicom i jednom od osnivačica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Možete li nam ukratko objasniti što sve podrazumijevamo pod pojmom kroničnih bolesti i zašto su danas sve prisutnije u našoj populaciji?
Kronične nezarazne bolesti su dugotrajna zdravstvena stanja koja najčešće sporo napreduju i zahtijevaju kontinuirano praćenje i liječenje, često cijelog života. Među najčešće ubrajamo arterijsku hipertenziju, kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, kronične respiratorne bolesti poput astme ili KOPB-a te maligne bolesti. Ne smijemo zaboraviti ni debljinu, koja nije estetski problem, već ozbiljna kronična bolest i jedan od ključnih čimbenika rizika za razvoj drugih bolesti.
Sve veća učestalost kroničnih bolesti rezultat je više međusobno povezanih čimbenika. S jedne strane, živimo dulje, što povećava rizik od razvoja kroničnih stanja. S druge strane, način života obilježen je sjedilačkim načinom života, nepravilnom prehranom, kroničnim stresom, ali i nedostatkom kvalitetnog sna. Sve važniju ulogu imaju i okolišni čimbenici poput onečišćenja zraka i klimatskih promjena, koji dodatno povećavaju rizik od nastanka kroničnih bolesti, ali i njihova pogoršanja.
Kronične nezarazne bolesti danas su najveći javnozdravstveni izazov. Zato ih ne možemo promatrati samo kao zdravstveni problem već i kao kompleksan društveni i sustavni izazov. U radu Hrvatskog društva za kronične bolesti naglašavamo da se gotovo 80 posto ovih stanja može spriječiti ili značajno odgoditi ako djelujemo pravovremeno.
Koje su najvažnije preventivne mjere koje pojedinci mogu poduzeti kako bi smanjili rizik od razvoja kroničnih bolesti?
Najvažnije preventivne mjere zapravo su i najjednostavnije, a to su redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, smanjen unos kuhinjske soli, održavanje zdrave tjelesne mase, prestanak pušenja i umjeren unos alkohola. Sve važniju ulogu ima i redovit i kvalitetan san, koji je često zanemaren, a ključan je za metaboličko zdravlje.
Međutim, danas prevenciju moramo promatrati šire. To uključuje i brigu o okolišu u kojem živimo, primjerice boravak na čistom zraku kad god je to moguće, zaštitu od ekstremnih vremenskih uvjeta te smanjenje izloženosti štetnim tvarima. Prevencija nije nešto što činimo povremeno, već trajni proces koji zahtijeva i osobnu odgovornost i podršku sustava koji omogućuje zdrave izbore.
Zašto je rana dijagnoza kroničnih bolesti ključna i koje biste pretrage ili redovite preglede preporučili građanima?
Rana dijagnoza omogućuje pravovremeno liječenje i sprječavanje komplikacija koje značajno narušavaju kvalitetu života osoba s kroničnim bolestima i skraćuju životni vijek. Problem je što mnoge bolesti, poput arterijske hipertenzije, preddijabetesa, ranih faza dijabetesa tipa 2 ili kronične bubrežne bolesti, dugo nemaju izražene simptome. Upravo zbog toga često ih nazivamo “tihim ubojicama” jer se otkrivaju tek kada su već uznapredovale i kada su nastala oštećenja organa.
Zato je važno redovito obavljati preventivne preglede, mjerenje krvnog tlaka, kontrolu šećera u krvi i lipidnog profila, pregled urina te, prema dobi, obiteljskoj anamnezi i drugim rizičnim čimbenicima, i druge ciljane pretrage. Prevencija počinje dok se osjećamo zdravo, a ne kada se pojave prvi simptomi.
Koja je uloga prehrane, tjelesne aktivnosti i stresa u prevenciji kroničnih bolesti? Postoje li neke pogreške koje ljudi često rade?
Prehrana, tjelesna aktivnost i upravljanje stresom temelj su prevencije kroničnih bolesti jer izravno utječu na metaboličke procese u organizmu. Česta je pogreška traženje brzih rješenja i velikih promjena, poput kratkoročnih dijeta ili detoksa, umjesto uvođenja održivih životnih navika. Također se često podcjenjuje utjecaj kroničnog stresa, koji ima mjerljiv fiziološki učinak i povećava rizik od bolesti.
Sve više govorimo i o važnosti sna. Nedostatak kvalitetnog sna, kao i izloženost plavom svjetlu u večernjim satima, primjerice zbog mobitela, računala ili spavanja uz upaljen televizor, dodatno narušavaju metaboličku ravnotežu. U praksi vidimo da su upravo male, svakodnevne navike poput redovite tjelesne aktivnosti, dovoljno sna i načina nošenja sa stresom ključne za dugoročne zdravstvene ishode.
Kako kronične bolesti utječu na svakodnevni život oboljelih osoba, ali i njihovih obitelji, osobito u starijoj dobi?
Kronične bolesti značajno mijenjaju svakodnevni život ne samo osobe koja živi s bolešću nego i njezine obitelji, pa nerijetko i radne okoline. One zahtijevaju kontinuirano praćenje terapije, prilagodbu načina života i često dodatnu podršku. U starijoj dobi to je posebno izraženo zbog prisutnosti više bolesti istovremeno, što dodatno komplicira skrb. Obitelj tada često preuzima važnu ulogu u skrbi, što može biti i emocionalno i fizički zahtjevno. Zato je važno osigurati podršku koja omogućuje očuvanje funkcionalne samostalnosti, dostojanstva i što bolje kvalitete života.
Koje su vrste podrške, poput medicinske, socijalne ili psihološke, najvažnije za osobe koje žive s kroničnim bolestima?
Potrebna je integrirana podrška koja uključuje medicinsku, psihološku, socijalnu, ali i ekonomsku komponentu. Liječenje ne smije biti usmjereno samo na bolest nego i na osobu u cjelini. Psihološka podrška posebno je važna jer kronične bolesti često utječu na mentalno zdravlje i motivaciju za liječenje, a ekonomska sigurnost sve je važnija zbog rastućih troškova liječenja i smanjenja prihoda.
U Hrvatskom društvu za kronične bolesti različitim projektima, od javnozdravstvenih kampanja i edukativnih aktivnosti do stručnih skupova i suradnje s različitim dionicima, kontinuirano radimo na povećanju svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja kroničnih bolesti, kao i na jačanju zdravstvene pismenosti. Poseban naglasak stavljamo na podršku osobama s kroničnim bolestima, ali i njihovim obiteljima, jer kvaliteta skrbi ovisi o uključenosti cijelog društvenog okruženja.
Koliko je uključivanje obitelji i zajednice u skrb važno za kvalitetu života osoba s kroničnim bolestima?
Uloga obitelji i zajednice izuzetno je važna jer podrška okoline često određuje uspješnost suočavanja s bolešću. Informirana i uključena obitelj može značajno doprinijeti pridržavanju terapije i zdravim navikama. Istovremeno, zajednica treba osigurati uvjete koji potiču aktivan i kvalitetan život, od dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga do prostora koji omogućuju kretanje i socijalnu uključenost.
Kakvu ulogu danas imaju digitalni alati i telemedicina u praćenju i prevenciji kroničnih bolesti?
Digitalni alati i telemedicina imaju sve veću ulogu jer omogućuju kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja i bolju komunikaciju sa zdravstvenim sustavom. Oni potiču veću uključenost osoba u vlastitu skrb i olakšavaju svakodnevno upravljanje bolešću. Važno je, međutim, osigurati njihovu dostupnost i prilagodbu različitim skupinama, osobito starijim osobama, kako bi tehnologija smanjivala, a ne produbljivala postojeće nejednakosti.
Smatrate li da građani dovoljno razumiju kronične bolesti i njihove rizike? Što bi se moglo poboljšati u edukaciji?
Svijest o kroničnim bolestima postoji, ali još uvijek se nedovoljno ozbiljno shvaćaju. Ljudi često reagiraju tek kada se pojave simptomi, umjesto da djeluju preventivno. Potrebno je sustavno ulagati u edukaciju, počevši od najranije dobi, ali i kontinuiranim javnozdravstvenim kampanjama. Važno je jasnije komunicirati i o utjecaju okolišnih čimbenika na zdravlje kako bi informacije bile razumljive i primjenjive u svakodnevnom životu. U tome važnu ulogu imaju i mediji, koji mogu znatno pridonijeti osvještavanju javnosti, jačanju zdravstvene pismenosti i poticanju odgovornijeg odnosa prema vlastitom zdravlju.
Koji su najveći izazovi u prevenciji i liječenju kroničnih bolesti u Hrvatskoj?
Jedan od najvećih izazova nedovoljna je usmjerenost na prevenciju i potreba za boljom koordinacijom unutar zdravstvenog sustava. Kronične bolesti zahtijevaju dugoročan i sustavan pristup, a ne fragmentiranu skrb. Dodatni izazovi uključuju razlike u dostupnosti zdravstvene skrbi, razinu zdravstvene pismenosti te sve veći utjecaj okolišnih čimbenika, osobito u urbanim sredinama. Bez jačeg fokusa na prevenciju zdravstveni sustav dugoročno neće moći odgovoriti na rastuće opterećenje kroničnim bolestima.
Koje promjene u zdravstvenoj politici ili sustavu smatrate ključnima za smanjenje učestalosti kroničnih bolesti i bolje upravljanje njima?
Ključno je jačanje preventivnih programa i uloge primarne zdravstvene zaštite, kao i bolja integracija različitih razina skrbi. Zdravstvena politika mora biti povezana s drugim sektorima, od urbanizma, prometa, obrazovanja i poljoprivrede do zaštite okoliša, jer zdravlje uvelike ovisi o uvjetima u kojima živimo. Zdravlje se ne čuva samo u zdravstvenim ustanovama već i politikama koje omogućuju zdravije okruženje i donošenje boljih svakodnevnih odluka.
Koji bi bio vaš glavni savjet sugrađanima kada je riječ o očuvanju zdravlja i prevenciji kroničnih bolesti?
Ne čekajte simptome. Zdravlje se gradi svakodnevnim odlukama i zdravim izborima, od redovite tjelesne aktivnosti i pravilne prehrane do kvalitetnog sna i brige o mentalnom zdravlju. Male ali dosljedne promjene dugoročno čine najveću razliku. Važno je preuzeti aktivnu ulogu u brizi za vlastito zdravlje jer upravo današnje navike određuju kvalitetu života u godinama koje dolaze. Cilj nije samo dulje živjeti nego i očuvati funkcionalnu samostalnost i kvalitetu života tijekom cijelog životnog vijeka.
(Ida Balog)
