Ovaj neobičan način kretanja aktivira mišiće na drugačiji način, povećava potrošnju energije te može poboljšati ravnotežu, držanje tijela i koncentraciju.
Hodanje unatrag, poznato i kao retro hodanje, možda djeluje neobično, no stručnjaci ističu da može donijeti niz koristi za tjelesno i mentalno zdravlje. Ovaj način kretanja može pomoći u sagorijevanju više kalorija, aktivirati mišiće na drugačiji način te pridonijeti boljoj ravnoteži i držanju tijela.
Budući da ljudsko tijelo nije prirodno prilagođeno kretanju unatrag, takva aktivnost zahtijeva više koncentracije i koordinacije nego klasično hodanje. Upravo zbog tog dodatnog angažmana može imati pozitivan učinak na kondiciju, ali i na mentalni fokus.
– Hodanje unatrag nije toliko prirodno kao hodanje prema naprijed, pa se moramo više fizički truditi i više koncentrirati kako bismo ga izvodili – objašnjava fiziolog za tjelovježbu Jordan Boreman.
Aktivira različite mišiće
Jedna od najvećih prednosti retro hodanja jest činjenica da uključuje mišiće koje tijekom uobičajenog hodanja manje koristimo. Osim stražnje lože, listova i kvadricepsa, snažnije se aktiviraju glutealni mišići i pregibači kuka, dok gležnjevi i stopala imaju dodatnu ulogu u održavanju ravnoteže.
– Hodanje unatrag više angažira glutealne mišiće, kvadricepse i pregibače kuka nego hodanje prema naprijed – ističe Boreman. Upravo zato ova se aktivnost često preporučuje kao dopuna rutini hodanja, trčanja ili drugih aerobnih treninga.
Sagorijeva više kalorija
Budući da se radi o pokretu na koji tijelo nije naviknuto, retro hodanje zahtijeva više energije od obične šetnje.
– Kako se mišići kreću na drugačije načine, povećava se broj otkucaja srca, što može pomoći u sagorijevanju više kalorija – kaže Boreman.
Prema podacima Američkog koledža sportske medicine (ACSM), umjereno hodanje procjenjuje se na oko 3,5 MET-a, dok hodanje unatrag doseže oko 6 MET-ova, što ukazuje na znatno veći energetski utrošak.
Može pomoći kod bolova u koljenima
Hodanje unatrag moglo bi imati pozitivan učinak na osobe koje pate od određenih vrsta bolova u koljenima i kukovima. Naime, pri ovoj aktivnosti stopalo dodiruje podlogu drugačijim redoslijedom, od prstiju prema peti, čime se više aktiviraju kvadricepsi koji podupiru koljeno.
Osim toga, povećava se pokretljivost pregibača kuka i poboljšava stabilnost donjeg dijela tijela. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ova metoda nije prikladna za svakoga. Osobe s kroničnim bolovima ili ozljedama trebale bi se prije početka savjetovati s liječnikom ili fizioterapeutom.
Koristi i za mozak
Za razliku od običnog hodanja, tijekom kojeg često hodamo gotovo automatski, hodanje unatrag zahtijeva stalnu pažnju i bolju prostornu orijentaciju.
Zbog povećane koncentracije i angažmana osjetila mnogi ga nazivaju i svojevrsnim treningom za mozak. Kao i druge kardiovaskularne aktivnosti, može pozitivno djelovati na raspoloženje te pomoći u smanjenju stresa i simptoma depresije.
Pomaže u poboljšanju držanja
Dugotrajno sjedenje i korištenje digitalnih uređaja često dovode do pogrbljenog držanja, koje zadržavamo i tijekom hodanja.
– Hodanje unatrag prisiljava vas da stojite uspravnije, što vam može pomoći da postanete svjesniji svojeg držanja – kaže Boreman.
Redovitim izvođenjem ove aktivnosti moguće je razviti bolju svijest o položaju tijela te dodatno ojačati mišiće koji podupiru pravilno držanje.
Kako sigurno započeti?
Budući da nemamo pregled nad prostorom iza sebe, sigurnost bi trebala biti na prvom mjestu. Stručnjaci preporučuju hodanje po ravnim i preglednim površinama, izbjegavanje gužvi te postupno povećavanje trajanja aktivnosti.
Za početak je dovoljno ubaciti jednu do dvije minute hodanja unatrag tijekom redovite šetnje. Kako koordinacija i sigurnost rastu, vrijeme se može postupno produživati. Retro hodanje moguće je izvoditi i na traci za trčanje, ali uz vrlo malu brzinu i pridržavanje za rukohvate.
(Ordinacija.hr)
