Novo međunarodno istraživanje pokazalo je da se Hrvatska nalazi na 12. mjestu u Europi prema kvaliteti zraka i zdravlju dišnog sustava. Iako ostvaruje dobar ukupni rezultat, podaci upozoravaju na relativno visoku smrtnost od respiratornih bolesti te velik broj oboljelih od astme.
Prema globalnom indeksu platforme Compare the Market, Hrvatska je osvojila 82,75 od mogućih 100 bodova, čime se svrstala u gornju polovicu europske ljestvice zemalja s najčišćim zrakom i najboljim respiratornim zdravljem stanovništva.
Indeks je usporedio europske zemlje prema četiri ključna pokazatelja: godišnjim emisijama stakleničkih plinova, razini onečišćenja zraka finim lebdećim česticama (PM2.5), učestalosti astme te stopi smrtnosti od bolesti dišnog sustava.
Hrvatska ima dobar rezultat, ali i prostora za napredak
Istraživanje pokazuje da Hrvatska bilježi 15,44 smrtna slučaja na 100.000 stanovnika uzrokovana bolestima dišnog sustava. To je znatno više nego u vodećim europskim zemljama poput Slovenije, gdje ta stopa iznosi 6,24, ili Albanije sa 6,81 smrtnim slučajem na 100.000 stanovnika.
Istodobno, u Hrvatskoj je zabilježeno više od 5.167 slučajeva astme na 100.000 stanovnika, što upućuje na značajno opterećenje ovom kroničnom bolešću. Autori navode da tome pridonose kombinacija alergena i sezonskog onečišćenja zraka.
Prosječna godišnja koncentracija finih lebdećih čestica PM2.5 iznosi 13,8 μg/m³. Iako je kvaliteta zraka bolja nego u nekim zemljama regije, poput Sjeverne Makedonije (25,2 μg/m³), još uvijek zaostaje za baltičkim i skandinavskim državama, gdje se vrijednosti kreću između 4 i 6,3 μg/m³.
Na vrhu europske ljestvice nalaze se tako Estonija, Latvija i Litva, koje prema istraživanju imaju najčišći zrak i najmanji ukupni rizik od respiratornih bolesti.
Ljeti raste opasnost od prizemnog ozona
Autori istraživanja upozoravaju da tijekom ljetnih mjeseci posebnu prijetnju predstavlja prizemni ozon, koji nastaje kada sunčeva svjetlost i visoke temperature reagiraju s ispušnim plinovima u atmosferi.
Za razliku od finih čestica PM2.5, koje su najizraženije tijekom zime, prizemni ozon može nadražiti dišne putove, izazvati kašalj i otežano disanje te pogoršati simptome kod osoba koje boluju od astme ili drugih kroničnih plućnih bolesti.
Zbog toga liječnici preporučuju da kronični bolesnici, djeca i starije osobe tijekom toplinskih valova izbjegavaju intenzivnu fizičku aktivnost na otvorenom, osobito između 11 i 17 sati.
Kako je sastavljen indeks?
Istraživači su zemlje rangirali kombinirajući podatke o emisijama stakleničkih plinova, koncentraciji finih lebdećih čestica PM2.5, učestalosti astme i smrtnosti od respiratornih bolesti. Svi pokazatelji normalizirani su na jedinstvenu ljestvicu, a njihov prosjek pretvoren je u konačnu ocjenu od 0 do 100. Viša ocjena označava čišći zrak i bolje respiratorno zdravlje stanovništva.
(Ordinacija.hr)




