Teže čitate sitna slova, treba vam više svjetla, a oči se brže umaraju? Saznajte kako prepoznati prezbiopiju i zašto se javlja s godinama.
Prvi znakovi prezbiopije često su toliko suptilni da ih isprva jedva primijetimo. Možda ste počeli udaljavati knjigu od očiju kako biste jasnije vidjeli slova, treba vam više svjetla za čitanje ili vas nakon rada na računalu počinju boljeti oči. Sve to može biti znak da se mijenja sposobnost oka da fokusira predmete u blizini.
Prezbiopija je postupni gubitak sposobnosti fokusiranja na predmete koji se nalaze u blizini i prirodan je dio starenja. Najčešće se počinje razvijati oko 40. godine, a promjene se postupno pojačavaju sve do sredine 60-ih. Gotovo će svatko u nekom trenutku nakon 40. godine primijetiti da mu je gledanje na blizinu postalo nešto zahtjevnije.
Iako prezbiopija nije bolest i može se relativno jednostavno korigirati, važno je prepoznati njezine rane znakove.
Knjigu ili mobitel počinjete držati sve dalje od očiju
Jedan od najkarakterističnijih ranih znakova prezbiopije jest potreba da materijal za čitanje držite na udaljenosti ispružene ruke kako biste jasnije vidjeli slova. Možda ćete primijetiti da vam je teško pročitati sitna slova u knjizi, na jelovniku ili na mobitelu kada ih držite na uobičajenoj udaljenosti.
U početku se ta promjena može činiti gotovo nevažnom. Osoba će jednostavno instinktivno odmaknuti knjigu, novine ili telefon od očiju kako bi slova ponovno postala jasnija.
Za čitanje vam treba više svjetla
Još jedan rani znak može biti potreba za jačim osvjetljenjem. Ono što ste prije bez problema čitali pod uobičajenim svjetlom odjednom postaje teže čitljivo, osobito ako je riječ o sitnom tekstu.
Možda ćete početi uključivati dodatnu lampu, sjediti bliže izvoru svjetlosti ili izbjegavati čitanje pri slabijem osvjetljenju. To je povezano s promjenama u sposobnosti oka da izoštri sliku na blizinu.
Vid na blizinu postaje zamagljen
Prezbiopija može uzrokovati zamagljen vid pri gledanju predmeta koji se nalaze blizu. Slova mogu izgledati mutno, a potrebno je više vremena da ih oko izoštri.
Može se pojaviti i poteškoća pri prebacivanju fokusa s udaljenih na bliske predmete. Primjerice, nakon gledanja u daljinu možda ćete primijetiti da vam treba trenutak da jasno vidite ono što se nalazi pred vama.
Nakon čitanja oči su umorne, a javlja se i glavobolja
Naprezanje očiju još je jedan čest simptom. Nakon duljeg čitanja, rada za računalom ili nekog drugog zadatka koji zahtijeva gledanje izbliza, oči mogu postati umorne, bolne ili nadražene.
Kod nekih se ljudi mogu pojaviti i glavobolje. Ako se takve tegobe ponavljaju upravo nakon aktivnosti na blizinu, vrijedi provjeriti vid.
Zašto se to događa?
Da bismo razumjeli prezbiopiju, važno je znati kako oko inače fokusira sliku.
Svjetlost najprije prolazi kroz rožnicu, prozirnu prednju površinu oka, a zatim kroz očnu leću. Leća mijenja svoj oblik kako bi svjetlost pravilno usmjerila na mrežnicu, sloj tkiva na stražnjem dijelu oka koji pretvara svjetlost u električne signale. Vidni živac zatim te signale šalje u mozak, gdje nastaje slika koju vidimo.
U mlađoj dobi očna je leća dovoljno mekana i fleksibilna da lako mijenja oblik. Kada gledamo predmet u blizini, mali kružni mišić koji okružuje leću kontrahira se, a leća postaje zaobljenija. Tako se oko može prilagoditi gledanju na različitim udaljenostima. Ta se sposobnost naziva akomodacija.
S godinama leća postupno postaje deblja i manje fleksibilna. Zbog toga više ne može dovoljno promijeniti oblik kako bi jasno fokusirala predmete koji se nalaze blizu. Rezultat su upravo simptomi poput zamagljenog vida, potrebe za udaljavanjem teksta od očiju i naprezanja očiju.
Tko ima veći rizik?
Dob je daleko najvažniji čimbenik rizika. Prezbiopija se gotovo neizbježno razvija nakon 40. godine.
Ipak, kod nekih se ljudi može pojaviti ranije. Veći rizik povezuje se s dalekovidnošću, određenim kroničnim bolestima poput šećerne bolesti, multiple skleroze i kardiovaskularnih bolesti, ali i s nekim lijekovima, među kojima su pojedini antihistaminici i antidepresivi.
Dugotrajan rad ili čitanje na maloj udaljenosti također se navodi među čimbenicima koji mogu biti povezani s ranijom pojavom simptoma.
Kako se dijagnosticira prezbiopija?
Ako primijetite da vam čitanje postaje teže, da morate udaljavati tekst od očiju ili da vam se vid na blizinu zamagljuje, preporučuje se pregled vida.
Oftalmolog ili drugi stručnjak za očnu skrb može pregledom utvrditi je li riječ o prezbiopiji ili nekom drugom problemu s vidom. Dio pregleda je i procjena refrakcije, kojom se provjerava kako oko fokusira predmete na različitim udaljenostima. Tako se može utvrditi imate li prezbiopiju, astigmatizam, kratkovidnost ili dalekovidnost.
Prezbiopija se u pravilu može jednostavno korigirati. Ovisno o potrebama i načinu života, mogu se koristiti naočale za čitanje, naočale s različitim zonama za gledanje na blizinu i daljinu, progresivne naočale ili kontaktne leće. Postoje i različite vrste kontaktnih leća, uključujući multifokalne leće i leće za monoviziju.
Za određene osobe moguća je i kirurška korekcija, dok u nekim slučajevima stručnjak može preporučiti terapiju kapima za oči. Najbolji izbor ovisi o stanju očiju, drugim problemima s vidom, životnim navikama i osobnim potrebama.
Prezbiopiju nije moguće spriječiti, ali oči možemo zaštititi
Budući da je prezbiopija prirodna posljedica starenja oka, nije ju moguće spriječiti. Ipak, postoje navike koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja očiju.
Preporučuje se zaštita očiju od UV zračenja sunčanim naočalama, uravnotežena prehrana bogata nutrijentima važnima za zdravlje očiju te obraćanje pozornosti na navike tijekom dugotrajnog rada za računalom kako bi se smanjilo naprezanje očiju.
Važno je pritom razlikovati uobičajene promjene povezane s prezbiopijom od simptoma koji zahtijevaju hitnu procjenu. Ako se iznenada pojavi gubitak vida, naglo zamućenje vida, bljeskovi svjetlosti, crne točkice ili aureole oko izvora svjetlosti ili dvostruka slika, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć jer takvi simptomi mogu upućivati na ozbiljnije probleme s vidom.
Prezbiopija je normalan dio starenja, ali ne znači da se morate pomiriti sa zamućenim vidom na blizinu. Prepoznavanje prvih znakova omogućuje pravodobnu provjeru vida i odabir odgovarajuće korekcije kako bi čitanje, rad i druge svakodnevne aktivnosti i dalje bili ugodni.
(Ordinacija.hr)
