Porijeklom iz Južne Amerike, dragoljub je više od živopisnog ukrasa. Njegovi listovi, cvjetovi i sjemenke koriste se u narodnoj medicini, a moderna znanost potvrđuje njegova nevjerojatna ljekovita svojstva
Dragoljub (Tropaeolum majus), sa svojim prepoznatljivim listovima nalik štitovima i živopisnim cvjetovima koji podsjećaju na krvave kacige, u Europu je stigao u 16. stoljeću zahvaljujući španjolskim istraživačima. Inke su ga cijenile kao ljekovitu i jestivu biljku, koristeći ga za rane i dišne tegobe, dok je tijekom svjetskih ratova služio kao prijeko potreban izvor vitamina C izravno iz vrta. Njegova nutritivna vrijednost je izvanredna; cvjetovi i listovi bogati su vitaminom C, željezom, cinkom, magnezijem, manganom i nizom snažnih antioksidansa poput karotenoida i flavonoida. Upravo ta kombinacija čini ga ne samo ukrasom, već i pravom funkcionalnom namirnicom koja pridonosi općem zdravlju organizma i jačanju imuniteta na potpuno prirodan način. Njegova jednostavnost uzgoja, čak i na siromašnijem tlu, čini ga dostupnim svima koji žele obogatiti svoju prehranu i kućnu ljekarnu.
Antibakterijskih svojstava
Ono što dragoljubu daje karakterističan papreni okus ujedno je i izvor njegove najveće ljekovite moći. Riječ je o spojevima poznatim kao gorušičina ulja, odnosno glukozinolatima, koji posjeduju dokazano djelovanje protiv širokog spektra bakterija, virusa i gljivica. Zbog svojih brojnih antibakterijskih svojstava, dragoljub se smatra jednim od najjačih prirodnih antibiotika, a posebno je učinkovit kod liječenja upornih infekcija mokraćnog sustava poput cistitisa jer se njegovi aktivni spojevi izlučuju putem urina. U Njemačkoj se čak koristi biljni antibiotik na bazi dragoljuba i hrena za tretiranje akutnog sinusitisa, bronhitisa i urinarnih infekcija. Djeluje kao urinarni antiseptik, smanjuje upalu i potiče diurezu, što ga čini idealnim saveznikom u prevenciji i liječenju ponavljajućih infekcija mokraćnog mjehura i bubrega.
Kao snažan ekspektorans, dragoljub pomaže u izbacivanju sluzi iz pluća, što ga čini korisnim kod prehlada, kašlja, kroničnog bronhitisa i astme. Njegovi hlapljivi sastojci djeluju kao dekongestiv, olakšavajući disanje i čisteći dišne putove.
Njegov blagotvoran utjecaj proteže se i na zdravlje dišnog i kardiovaskularnog sustava. Kao snažan ekspektorans, dragoljub pomaže u izbacivanju sluzi iz pluća, što ga čini korisnim kod prehlada, kašlja, kroničnog bronhitisa i astme. Njegovi hlapljivi sastojci djeluju kao dekongestiv, olakšavajući disanje i čisteći dišne putove. Studije su također istraživale njegov kardioprotektivni potencijal, pri čemu se pokazalo da može pomoći u smanjenju razine LDL, odnosno “lošeg” kolesterola, koji je ključni faktor rizika za bolesti srca. Topao i stimulirajući učinak dragoljuba poboljšava perifernu mikrocirkulaciju, što može pomoći u ublažavanju blagih mišićnih bolova, menstrualnih tegoba, pa čak i potaknuti rast kose poboljšanjem opskrbe vlasišta krvlju.
Sve je jestivo
Svi dijelovi dragoljuba su jestivi, a njegova primjena u kuhinji je svestrana i kreativna. Svježi listovi i cvjetovi svojim pikantnim okusom, sličnim potočarki, obogaćuju salate, sendviče i razne namaze. Od listova se može pripremiti izvrstan pesto, dok se nezrele zelene sjemenke mogu ukiseliti i koristiti kao zamjena za kapare, poznate kao “sirotinjski kapari”. Cvjetovi, osim što su dekorativni, mogu se dodavati jelima u zadnji čas kako ne bi izgubili aromu. Važno je napomenuti da, unatoč brojnim dobrobitima, konzumaciju dragoljuba trebaju izbjegavati osobe s čirom na želucu, crijevnim i bubrežnim bolestima, kao i trudnice i mala djeca, jer veće količine mogu nadražiti sluznicu probavnog sustava. ( Ordinacija.hr )
