Nove smjernice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo donose preporuke za sigurnije online okruženje, od strože provjere dobi i lakšeg samoisključenja do zaštite djece i mladih od rizičnih oblika kockanja i igranja videoigara.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je dva nova dokumenta kojima želi ojačati zaštitu javnog zdravlja i smanjiti rizike povezane s problematičnim kockanjem i igranjem videoigara. Smjernice za suradnju s industrijom igara na sreću te Smjernice za suradnju s industrijom videoigara posebno se usmjeravaju na zaštitu djece i mladih, odgovorno poslovanje i razvoj učinkovitijih preventivnih mehanizama.
Dokumenti su izrađeni u okviru projekta „Promicanje mentalnog zdravlja djece i mladih kroz suočavanje s rizicima internetskog kockanja i igranja videoigara“, koji sufinancira Europska unija putem Instrumenta tehničke potpore, a provodi Vijeće Europe u suradnji s Europskom komisijom.
Uplate ne bi smjele biti jednostavnije od isplata
Jedan od konkretnih prijedloga u smjernicama za industriju igara na sreću odnosi se na način na koji su platforme dizajnirane. HZJZ preporučuje da mehanizmi za napuštanje platforme budu jednostavni i dostupni u jednom koraku, dok uplate ne bi smjele biti jednostavnije od isplata.
Preporučuje se i uvođenje obveznih „provjera stvarnosti” koje bi korisnicima u stvarnom vremenu prikazivale koliko su vremena proveli igrajući i koliko su novca potrošili. Takve bi se obavijesti trebale pojavljivati u unaprijed određenim intervalima, uz aktivnu potvrdu korisnika.
Smjernice također predviđaju razvoj mogućnosti za postavljanje ograničenja potrošnje i vremena provedenog u igri, privremeni prekid sudjelovanja, razdoblje „hlađenja” te privremeno ili trajno samoisključenje.
Posebno se upozorava na dizajn koji može poticati nastavak igranja. HZJZ preporučuje zabranu elemenata koji namjerno otežavaju prekid igre ili isplatu novca, uz poruku da bi korisničko sučelje trebalo biti osmišljeno tako da prednost ima siguran prekid korištenja, a ne nastavak sudjelovanja.
Stroža provjera dobi
Velik naglasak stavljen je i na zaštitu maloljetnika. Iako djeca i mladi prema zakonu ne smiju sudjelovati u igrama na sreću, HZJZ upozorava da digitalno okruženje povećava njihovu izloženost oglašavanju, promotivnim sadržajima i drugim oblicima komercijalne komunikacije povezanim s kockanjem.
Zbog toga se preporučuje da se provjera dobi ne temelji samo na tome da korisnik sam upiše ili potvrdi svoju dob. Kao pouzdaniji modeli navode se nacionalni sustavi elektroničke identifikacije, provjera putem bankovnih sustava ili drugi mehanizmi koje pružaju ovlaštene treće strane, uz odgovarajuću zaštitu osobnih podataka.
HZJZ pritom predlaže i praćenje učinkovitosti takvih sustava – primjerice koliko je pokušaja pristupa maloljetnika uspješno blokirano te u koliko je slučajeva sustav ipak omogućio pristup.
Poseban rizik predstavljaju ilegalne online platforme
U smjernicama se upozorava i na rast ilegalnog internetskog kockanja. Takve platforme mogu koristiti kriptovalute, zrcalne internetske stranice, poslužitelje smještene u drugim državama, agresivno digitalno oglašavanje i zatvorene komunikacijske kanale.
Za razliku od reguliranih priređivača, ilegalne platforme često nemaju učinkovitu provjeru dobi, mogućnost samoisključenja ni ograničenja potrošnje. Zbog toga HZJZ ističe potrebu za koordiniranim djelovanjem, uključujući blokiranje platnih transakcija, ograničavanje oglašavanja i blokiranje pristupa internetskim stranicama i domenama.
Kockanje, videoigre i društvene mreže sve su više povezani
Smjernice upozoravaju i na sve veće preklapanje kockanja, videoigara i društvenih mreža. Kao područja koja treba dodatno pratiti navode se mikrotransakcije i tzv. nagradne kutije (loot boxes), odnosno elementi u videoigrama koji mogu imati obilježja slična kockanju.
HZJZ zato zasebnim smjernicama obuhvaća i industriju videoigara, s preporukama za odgovoran razvoj i dizajn igara, zaštitu djece i mladih te prepoznavanje i smanjivanje potencijalnih rizika povezanih s problematičnim igranjem.
U oba dokumenta naglašava se da zaštita ne može počivati samo na odgovornosti pojedinca. Odgovornost se treba dijeliti između industrije, regulatora, javnozdravstvenog sustava, obrazovnog sustava, znanstvene zajednice i drugih relevantnih dionika.
U izradi smjernica sudjelovali su predstavnici državnih tijela, regulatornih agencija, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i privatnog sektora. Stručnu podršku pružio je i prof. dr. sc. Marc N. Potenza sa Sveučilišta Yale, međunarodno priznati stručnjak za ponašajne ovisnosti.
HZJZ navodi da smjernice predstavljaju svojevrsni nadstandard, odnosno višu razinu odgovornog postupanja iznad onoga što je već propisano zakonima i podzakonskim propisima u području kockanja. Cilj je razviti sustavniji pristup prevenciji ovisnosti i smanjenju šteta, uz poseban fokus na djecu, mlade i druge ranjive skupine.
(Ordinacija.hr)
