Novo istraživanje na miševima pokazalo je da virus herpes simpleksa tipa 1 mijenja funkcioniranje stanica koje štite mozak. Znanstvenici istražuju može li to pridonijeti dugotrajnoj upali živčanog sustava.
Virus herpes simpleksa tipa 1 (HSV-1), koji najčešće uzrokuje herpes na usnama, može zaraziti i mozak te utjecati na rad imunosnih stanica koje ga štite. Novo istraživanje na miševima, objavljeno u časopisu PLOS Pathogens, pokazalo je da virus mijenja način na koji te stanice funkcioniraju, što bi moglo pomoći objasniti povezanost infekcije s dugotrajnom upalom živčanog sustava i neurodegenerativnim bolestima.
Herpes na usnama mnogi smatraju tek neugodnom i prolaznom pojavom. Međutim, znanstvenici već neko vrijeme istražuju može li virus koji ga uzrokuje imati i dugoročnije posljedice za zdravlje mozga. Dosadašnja istraživanja povezala su virus HSV-1 s Alzheimerovom bolešću, a neka upućuju i na moguću povezanost s povećanim rizikom od demencije.
Virus mijenja funkcioniranje imunosnih stanica
Istraživači su otkrili da HSV-1 može promijeniti način rada mikroglije, specijaliziranih imunosnih stanica koje nadziru stanje mozga, uklanjaju oštećene i mrtve stanice te sudjeluju u održavanju zdravih neuronskih veza.
U sklopu istraživanja znanstvenici su zarazili miševe virusom HSV-1, a šest dana poslije analizirali su njihovo moždano tkivo. Virus su pronašli u ograničenim područjima moždanog debla, gdje su istodobno zabilježili pojačanu aktivaciju mikroglije.
Aktivirane stanice pokazivale su i znatno snažniju signalizaciju interferonom, odnosno proces kojim imunosni sustav upozorava okolne stanice na prisutnost prijetnje. Udio mikroglijalnih stanica koje reagiraju na interferon bio je više od 30 puta veći kod zaraženih miševa nego kod životinja iz kontrolne skupine.
Istodobno je smanjena aktivnost gena povezanih s uobičajenim održavanjem mozga i komunikacijom među stanicama. To upućuje na mogućnost da se mikroglija tijekom borbe protiv virusa preusmjerava sa svojih svakodnevnih funkcija na intenzivniji antivirusni odgovor.
– Kada HSV-1 uđe u mozak, te stanice prelaze u stanje pripravnosti za hitnu obranu. Iako im to pomaže u borbi protiv virusa, istodobno može narušiti njihovu sposobnost obavljanja svakodnevnih funkcija, čak i nakon što virus nestane – objašnjava neuroznanstvenica Christy Niemeyer sa Sveučilišta Colorado Anschutz.
Kakve bi mogle biti posljedice za zdravlje mozga?
Ako mikroglija izgubi dio svojih uobičajenih funkcija, mogla bi postati manje učinkovita u uklanjanju štetnih tvari i održavanju zdravog moždanog tkiva. Istraživači smatraju da bi takve promjene mogle pridonijeti upali živčanog sustava i procesima koji se povezuju s neurodegenerativnim bolestima.
Slični poremećaji normalnog funkcioniranja mikroglije zabilježeni su i kod Alzheimerove bolesti i multiple skleroze. Ipak, to ne znači da infekcija virusom HSV-1 nužno dovodi do razvoja tih bolesti.
– Virus ne izaziva samo upalu, nego mijenja i molekularne programe koji upravljaju funkcioniranjem tih imunosnih stanica – ističe Niemeyer. Dodaje kako je jedno od ključnih pitanja ostaju li te promjene prisutne i nakon što infekcija prođe.
Upravo je to zasad nepoznato. Istraživanje je provedeno na miševima, a znanstvenici nisu utvrdili dovode li opisane promjene do razvoja neurodegenerativnih bolesti. Stoga se rezultati ne mogu izravno preslikati na ljude niti potvrđuju da herpes uzrokuje Alzheimerovu bolest ili demenciju.
Unatoč tome, nalazi otvaraju mogućnost boljeg razumijevanja veze između virusnih infekcija i dugotrajne upale živčanog sustava. Sljedeći je korak utvrditi događaju li se slične promjene i kod ljudi te, ako se događaju, koliko dugo traju i kakve posljedice mogu imati za kognitivne funkcije.
(Ordinacija.hr)
