Ekstremne temperature ne opterećuju samo organizam, već i mentalne funkcije, uključujući koncentraciju, raspoloženje i kontrolu emocija.
Ekstremne vrućine ne opterećuju samo tijelo, već mogu imati značajan utjecaj i na mentalno zdravlje. Od povećane razdražljivosti i tjeskobe pa sve do pojačane agresivnosti, visoke temperature mogu pokrenuti niz emocionalnih i kognitivnih promjena. S obzirom na sve učestalije toplinske valove diljem Europe, važno je razumjeti da njihovi učinci nisu isti za sve.
Iako su fizički učinci vrućine dobro poznati, poput dehidracije, kožnih osipa ili opeklina od sunca, manje je poznato kako visoke temperature djeluju na mozak i psihičko stanje.
– Istraživanja pokazuju da se tijekom vrućih dana povećava broj slučajeva agresije, agresivnog ponašanja u prometu, nasilja, pa čak i posjeta hitnim službama zbog psihičkih tegoba – istaknula je Susan Albers, klinička psihologinja iz Cleveland Clinic, za Euronews Health. No što stoji iza takvih promjena u ponašanju?
Stalna nelagoda i smanjena tolerancija
Kada je tijelo izloženo pregrijavanju, osjećaj nelagode postaje stalan. To izravno utječe na emocionalne reakcije.
– Kada nam je fizički nelagodno, imamo manje strpljenja, postajemo razdražljiviji i brže emocionalno reagiramo – objašnjava Albers. Dodaje kako mozak u uvjetima toplinskog stresa ulaže dodatne napore kako bi regulirao tjelesnu temperaturu, što ostavlja manje kapaciteta za smirenost, koncentraciju i racionalno razmišljanje.
Jedan od najvažnijih koraka tijekom visokih temperatura jest adekvatna hidracija. Stručnjaci kontinuirano naglašavaju važnost unosa tekućine – otprilike jednu čašu vode na sat te najmanje dvije do tri litre dnevno, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.
Dehidracija smanjuje sposobnost tijela da regulira temperaturu, a može uzrokovati pospanost, vrtoglavicu i glavobolju. No njezin utjecaj ne završava na fizičkoj razini – značajno utječe i na rad mozga.
– Čak i blaga dehidracija može utjecati na dijelove mozga zadužene za pažnju, donošenje odluka i regulaciju emocija. Osoba se može osjećati tjeskobno, mentalno “maglovito” ili razdražljivo i prije nego što osjeti žeđ – navodi Albers.
Kao jednostavne mjere olakšanja preporučuju se hladni napitci te lokalno hlađenje tijela hladnim oblozima ili krpama, posebno na područjima s površinski blizu smještenim krvnim žilama, poput vrata, zapešća i gležnjeva.
– Pregrijavanje može dovesti do osjećaja preopterećenosti mozga. Ako primijetite da postajete razdražljivi, tjeskobni ili preplavljeni, važno je promijeniti okruženje – savjetuje Albers.
Važnost sna tijekom toplinskih valova
Kvalitetan san ima ključnu ulogu u pravilnom funkcioniranju organizma tijekom dana, no upravo on je tijekom toplinskih valova često narušen. Tzv. „tropske noći”, kada temperatura ne pada ispod 20 °C, sve su češća pojava, čak i u područjima koja inače imaju umjereniju klimu.
Noć je razdoblje u kojem se tijelo oporavlja. Ako se temperatura ne spušta, taj se prirodni proces oporavka otežava, a organizam ostaje pod kontinuiranim stresom.
Tijekom sna inače dolazi do pada tjelesne temperature, kardiovaskularni sustav se odmara, a posljedice dnevnog toplinskog opterećenja postupno se smanjuju, pojašnjava Armel Castellan, tehnički savjetnik za ekstremne vrućine pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji i WHO-u. Loša kvaliteta sna izravno utječe na raspoloženje i emocionalnu stabilnost.
– Čak i jedna loša noć sna može dovesti do veće emocionalne reaktivnosti, smanjene strpljivosti i slabije sposobnosti suočavanja sa svakodnevnim stresom – upozorava Sanders.
Veća osjetljivost osoba s mentalnim poteškoćama
Osobe koje već imaju dijagnosticirane mentalne poremećaje posebno su osjetljive na učinke ekstremnih vrućina. Istraživanja pokazuju da visoke temperature mogu imati i trenutne i odgođene posljedice, uključujući povećan rizik od samoubojstva, pogoršanje simptoma shizofrenije te porast anksioznih, depresivnih i poremećaja povezanih s ovisnostima.
Kod osoba s anksioznim poremećajem situacija može biti dodatno otežana jer fizički simptomi pregrijavanja, poput ubrzanog rada srca, znojenja i kratkog daha, mogu nalikovati simptomima anksioznosti. To može stvoriti začarani krug u kojem se oba stanja međusobno pojačavaju.
Albers također upozorava da određeni lijekovi, uključujući neke antidepresive, stimulanse, antihistaminike i lijekove za regulaciju krvnog tlaka, mogu otežati termoregulaciju ili povećati rizik od dehidracije. U pojedinim slučajevima, lijekovi mogu postati i manje učinkoviti ili izazvati jače nuspojave kada je tijelo izloženo pregrijavanju i nedostatku tekućine.
(Ordinacija.hr)
