Problemi s cirkulacijom ne očituju se samo hladnim rukama i stopalima. Donosimo devet simptoma koji mogu upozoravati na ozbiljnije zdravstvene tegobe.
Često imate hladne ruke i stopala, grčeve u nogama tijekom hodanja ili osjećaj da vam rane zacjeljuju sporije nego prije? Iako se takvi simptomi lako pripisuju umoru, godinama ili nedostatku kretanja, ponekad mogu biti znak da krv ne cirkulira dovoljno učinkovito.
Dobra cirkulacija ključna je za normalan rad cijelog organizma jer krv prenosi kisik i hranjive tvari do svih tkiva i organa. Kada je protok krvi usporen ili otežan, posljedice se mogu očitovati na različite načine – od naizgled bezazlenih tegoba do simptoma koji upućuju na ozbiljnije zdravstvene probleme.
U nastavku donosimo devet znakova koji mogu upućivati na lošu cirkulaciju i koje ne biste trebali zanemariti.
1. Grčevi i bolovi u nogama tijekom hodanja
Jedan od najčešćih simptoma loše cirkulacije jest bol ili grčenje mišića tijekom hodanja ili druge tjelesne aktivnosti, koji se povlače nakon kraćeg odmora. Riječ je o stanju poznatom kao intermitentna klaudikacija, koje nastaje kada su arterije, osobito one u nogama, sužene pa mišići tijekom napora ne dobivaju dovoljno krvi bogate kisikom.
2. Utrnulost, slabost i oticanje ekstremiteta
Ako često osjećate utrnulost ili slabost u rukama i nogama ili primjećujete njihovo oticanje, uzrok može biti smanjeni protok krvi. Jedan od najčešćih razloga za to je ateroskleroza, odnosno nakupljanje masnih naslaga na stijenkama arterija. Zbog toga krvne žile postaju uže i manje elastične, a opskrba tkiva kisikom i hranjivim tvarima je otežana.
3. Stalan umor i osjećaj hladnoće
Loša cirkulacija može biti razlog zbog kojeg se osjećate iscrpljeno i bez energije. Mišići koji ne dobivaju dovoljno kisika brže se zamaraju, pa čak i uobičajene aktivnosti mogu postati naporne. Osim toga, osobe s poremećenom cirkulacijom često imaju hladne šake i stopala jer do njih dolazi manje tople krvi koja pomaže održavanju tjelesne temperature.
4. Promjene boje kože
Smanjena opskrba krvlju može se odraziti i na izgled kože. Kada tkiva ne dobivaju dovoljno kisika, koža može postati neuobičajeno blijeda, poprimiti plavkastu ili sivkastu nijansu te izgledati beživotno. Takve promjene najčešće su vidljive na prstima ruku i nogu.
5. Lomljivi nokti i pojačano ispadanje kose
Za zdrav rast kose i noktiju potrebna je dobra opskrba krvlju. Ako je cirkulacija oslabljena, folikuli dlake i ležišta noktiju ne dobivaju dovoljno hranjivih tvari, što može dovesti do pojačanog ispadanja kose i lomljivih, slabih noktiju.
6. Bol u prsima
Loša cirkulacija ne pogađa samo noge i ruke. Kada su zahvaćene arterije koje opskrbljuju srce, može se javiti angina pektoris – bol ili osjećaj pritiska u prsima koji nastaje zbog smanjene opskrbe srčanog mišića kisikom. Ako je protok krvi ozbiljno ograničen, povećava se rizik od srčanog udara, zbog čega se ovaj simptom nikako ne smije zanemariti.
7. Slabija koncentracija i kognitivne poteškoće
Mozak je jedan od organa koji najviše ovisi o neprekidnoj opskrbi kisikom. Kada je cirkulacija narušena, smanjuje se i dotok krvi u mozak, što može uzrokovati slabiju koncentraciju, usporeno razmišljanje, probleme s pamćenjem i općenito slabije kognitivne funkcije. U najtežim slučajevima ozbiljno smanjen protok krvi u mozgu može dovesti do moždanog udara.
8. Oslabljen imunološki sustav
Dobra cirkulacija važna je i za normalan rad imunološkog sustava. Krv prenosi bijele krvne stanice koje štite organizam od infekcija. Ako je protok krvi oslabljen, obrambeni sustav organizma može biti manje učinkovit, pa se povećava sklonost infekcijama i sporijem oporavku.
9. Problemi s probavom
U težim slučajevima loša cirkulacija može zahvatiti i krvne žile koje opskrbljuju crijeva te uzrokovati ishemiju crijeva, odnosno nedovoljnu opskrbu crijeva krvlju. Simptomi uključuju bolove u trbuhu, mučninu, povraćanje, proljev i krvarenje iz završnog dijela debelog crijeva. Riječ je o hitnom medicinskom stanju koje zahtijeva što bržu liječničku obradu.
Ostali simptomi na koje vrijedi obratiti pozornost
Osim navedenih znakova, loša cirkulacija može uzrokovati i:
- erektilnu disfunkciju
- smanjenje mišićne mase (atrofiju mišića)
- rane, osobito na nogama, koje vrlo sporo zacjeljuju ili uopće ne zacjeljuju
- odumiranje tkiva zbog nedovoljne opskrbe krvlju, što može dovesti do razvoja gangrene.
Tko ima povećan rizik?
Određena zdravstvena stanja mogu dodatno pogoršati cirkulaciju, među kojima su i šećerna bolest te bolesti donjeg dijela kralježnice i križne kosti (lumbosakralne bolesti).
Rizik od razvoja problema s cirkulacijom povećavaju i:
- dob iznad 60 godina
- povišeni krvni tlak
- povišeni kolesterol
- prekomjerna tjelesna težina
- pušenje i uporaba drugih duhanskih proizvoda.
Što možete učiniti kako biste poboljšali cirkulaciju?
Zdravlje krvnih žila uvelike ovisi o životnim navikama. Sprječavanje nakupljanja aterosklerotskog plaka jedan je od najvažnijih koraka za očuvanje dobre cirkulacije.
Stručnjaci preporučuju:
- prestanak pušenja
- prehranu koja pogoduje zdravlju srca i krvnih žila
- redovitu umjerenu tjelesnu aktivnost
- održavanje zdrave tjelesne težine
- dobru kontrolu kroničnih bolesti poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola.
Ako promjene životnog stila nisu dovoljne, liječnik može preporučiti lijekove za ublažavanje simptoma intermitentne klaudikacije, terapiju za regulaciju šećera u krvi, krvnog tlaka ili kolesterola, lijekove koji sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka te, prema potrebi, zahvate poput angioplastike ili operacije premosnice (bypass) kako bi se obnovio protok krvi kroz zahvaćene arterije.
Može li pomoći mediteranska prehrana?
Sve više istraživanja pokazuje da određene prehrambene navike mogu imati pozitivan učinak na zdravlje krvnih žila. Posebno se ističe mediteranska prehrana, koja se temelji na voću, povrću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, maslinovu ulju, ribi i nemasnoj peradi, uz umjeren unos mliječnih proizvoda i vrlo malo crvenog mesa.
Korisnima su se pokazali i polifenoli iz zelenog i crnog čaja, koji mogu pridonijeti smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti te usporiti stvaranje aterosklerotskog plaka.
Kada se javiti liječniku?
Ako primijetite pojačano ispadanje kose, lomljive nokte, grčeve i bolove u mišićima koji se javljaju tijekom hodanja i prolaze u mirovanju, promjene boje kože ili rane koje vrlo sporo zacjeljuju, nemojte odgađati pregled.
Pravodobna dijagnoza i liječenje mogu spriječiti ozbiljne komplikacije poput srčanog ili moždanog udara te značajno poboljšati kvalitetu života.
(Ordinacija.hr)
