Novo kliničko ispitivanje pokazalo je da bi transplantacija crijevnih bakterija mogla povećati toleranciju na kikiriki kod dijela osoba s alergijom, no potrebna su veća istraživanja.
Alergije na hranu nisu samo neugodnost. Za osobe s teškim alergijama svakodnevni život može biti ispunjen strahom jer i mala količina alergena može izazvati ozbiljnu, pa čak i po život opasnu reakciju. Pritom je teško predvidjeti kada će alergija koja je ranije izazivala blaže simptome postati ozbiljnija.
Zato znanstvenici traže nove načine liječenja kojima bi se mogao promijeniti odgovor imunološkog sustava na alergene. Osim oralne imunoterapije i kožnih flastera, koji se koriste za desenzibilizaciju djece s alergijom na kikiriki, sve više pažnje privlači i crijevni mikrobiom.
U novom kliničkom ispitivanju, piše ScienceAlert, istraživači su pokušali utvrditi može li promjena crijevnih bakterija utjecati na alergiju na kikiriki.
Kapsule s crijevnim bakterijama zdravih darivatelja
U istraživanju provedenom u Boston Children’s Hospitalu sudjelovalo je 15 odraslih osoba s alergijom na kikiriki. Svi su bili izrazito osjetljivi – tijekom medicinski nadziranog testa reagirali su već na 100 miligrama ili manje proteina kikirikija, što je manje od polovice jednog kikirikija.
Sudionici su dobili kapsule koje su sadržavale pažljivo obrađene zajednice crijevnih bakterija zdravih darivatelja bez alergije na kikiriki. Riječ je o postupku poznatom kao transplantacija fekalne mikrobiote (FMT), čiji je cilj promijeniti, odnosno svojevrsno „resetirati“, crijevni mikrobiom.
Prvih 10 sudionika dobilo je 36 kapsula tijekom jednog do dva dana, dok je preostalih pet prije FMT-a primilo kratku kuru antibiotika kako bi se promijenio njihov postojeći crijevni mikrobiom.
Liječenje se općenito dobro podnosilo. Zabilježeno je nekoliko blagih nuspojava, ali nije bilo ozbiljnih neželjenih događaja, niti je itko doživio alergijsku reakciju na samu transplantaciju.
Kod 40 posto sudionika povećala se tolerancija
Kod devet od 15 sudionika nije zabilježen odgovor na liječenje. No šest osoba, odnosno 40 posto sudionika, pokazalo je poboljšanje. Tri osobe koje nisu primile antibiotike utrostručile su količinu proteina kikirikija koju su mogle podnijeti – s početnih 100 na 300 miligrama.
Kod tri sudionika koji su prije FMT-a primili antibiotike tolerancija se povećala približno šest puta, na 600 miligrama proteina kikirikija. Jedna od šest osoba koje su odgovorile na liječenje podnijela je sve ispitane doze, ukupno 1043 miligrama proteina kikirikija.
Istraživači ističu da je riječ o značajnom poboljšanju nakon samo jedne kure FMT-a. Za usporedbu, kod oralne imunoterapije potrebno je oko šest mjeseci svakodnevnog liječenja kako bi pacijent mogao podnijeti dozu od 300 miligrama proteina kikirikija.
Važno je naglasiti da povećana tolerancija ne znači da je alergija nestala. Ipak, kod osoba koje su odgovorile na liječenje učinak je trajao najmanje četiri mjeseca, koliko je trajalo praćenje u studiji.
Koje su bakterije odgovorne?
Kako bi otkrili na koji način crijevne bakterije mogu utjecati na alergijske reakcije, znanstvenici su proveli dodatne eksperimente na miševima. Uzeli su uzorke stolice sudionika četiri mjeseca nakon FMT-a i njihove crijevne bakterije prenijeli miševima uzgojenima bez vlastitog mikrobioma.
Miševi koji su dobili bakterije od sudionika koji su dobro odgovorili na terapiju imali su manju vjerojatnost razvoja alergije na hranu. Kada su im alergije namjerno izazvane, bili su i donekle zaštićeni od anafilaksije.
Daljnje analize pokazale su da bi za zaštitni učinak mogle biti odgovorne dvije vrste bakterija iz roda Bacteroides. One vjerojatno djeluju tako da potiču regulatorne imunološke stanice, koje pomažu kontrolirati pretjerane imunološke reakcije. Još nije poznato odvija li se isti proces i kod ljudi, ali otkrivanje konkretnih bakterijskih sojeva moglo bi pomoći u razvoju preciznijih terapija s manjim rizikom od neželjenih učinaka.
Potrebna su veća istraživanja
Iako su rezultati obećavajući, FMT još nije spreman za liječenje alergija na hranu. Istraživanje je bilo malo i uključivalo je samo 15 odraslih osoba, nije imalo placebo skupinu niti je bilo zaslijepljeno. Potrebna su veća randomizirana i placebo-kontrolirana klinička ispitivanja kako bi se potvrdila učinkovitost i sigurnost ovog pristupa te utvrdilo koliko dugo traje njegov učinak.
Procjenjuje se da između 30 i 40 posto ljudi ima barem jednu alergiju, dok će do pet posto ljudi u nekom trenutku života doživjeti anafilaksiju.
Ako buduća istraživanja potvrde ove rezultate, promjena crijevnog mikrobioma mogla bi otvoriti potpuno novi pristup liječenju alergija. Umjesto da se imunološki sustav samo postupno izlaže alergenu kako bi razvio toleranciju, određene crijevne bakterije mogle bi pomoći u promjeni njegova odgovora.
Riječ je zasad o vrlo ranom istraživanju, ali rezultati pokazuju da bi crijevni mikrobiom u budućnosti mogao imati važnu ulogu u liječenju alergija na hranu. Cjeloviti rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science Translational Medicine.
(Ordinacija.hr)
