Istraživanje na više od 31.000 odraslih osoba pokazalo je povezanost između vremena prvog obroka i rizika od smrti, osobito od kardiovaskularnih bolesti.
Kada je riječ o zdravoj prehrani, najčešće razmišljamo o tome što stavljamo na tanjur. No rezultati velikog istraživanja provedenog u SAD-u sugeriraju da bi pažnju trebalo obratiti i na vrijeme obroka. Istraživanje je pokazalo, povezanost između vremena prvog i posljednjeg unosa kalorija u danu i rizika od smrti. Ipak, važno je naglasiti da rezultati ne dokazuju da vrijeme obroka izravno određuje koliko će dugo osoba živjeti.
Istraživači su analizirali podatke 31.044 odrasle osobe starije od 40 godina iz američkog Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane (NHANES), prikupljene između 1999. i 2018. godine. Sudionici su naveli što su jeli i pili tijekom prethodna 24 sata te vrijeme svakog unosa.
Svaki kalorijski unos nakon 4 sata ujutro računao se kao prvi obrok, dok je posljednji unos kalorija predstavljao posljednji obrok u danu. Razdoblje između njih definirano je kao vremenski prozor prehrane.
Tijekom medijana praćenja od 8,6 godina umrlo je 7129 sudionika, uključujući 2259 osoba koje su umrle od kardiovaskularnih bolesti. U analizi su uzeti u obzir dob, pušenje, tjelesna aktivnost, kvaliteta prehrane, indeks tjelesne mase, energetski unos, prihodi i postojeće bolesti.
Kasniji prvi obrok, veći rizik
Što je prvi obrok bio kasniji, to je bio veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka. U usporedbi s osobama koje su prvi put jele između 7 i 8 sati ujutro, one koje su prvi obrok imale između 8 i 10 sati imale su 10 posto veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka. Kod onih koje su prvi put jele između 10 sati i podneva rizik je bio 19 posto veći, a kod osoba koje su prvi obrok imale nakon podneva čak 29 posto veći.
Sličan obrazac zabilježen je i kod kardiovaskularne smrtnosti. Osobe koje su prvi put jele nakon podneva imale su 46 posto veći rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti nego osobe koje su jele između 7 i 8 sati. Kod osoba u dobi od 50 godina kasniji početak prehrane bio je povezan i s procijenjenim očekivanim životnim vijekom kraćim za prosječno 2,46 godina.
Što je pokazalo vrijeme posljednjeg obroka?
Rezultati povezani s posljednjim obrokom bili su nešto složeniji. Rizik nije jednostavno rastao što je obrok bio kasniji, već je povezanost imala oblik slova U.
U usporedbi s osobama koje su posljednji obrok završavale između 19 i 20 sati, oni koji su jeli prije 19 sati imali su 13 posto veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka, dok je kod onih koji su jeli nakon ponoći rizik bio 27 posto veći. Najniži procijenjeni rizik bio je povezan s posljednjim obrokom oko 20 sati.
– To ne znači da je vrijeme između 19 i 20 sati univerzalno optimalno vrijeme za večeru za svakoga – rekao je glavni autor istraživanja Zhilei Shan sa Sveučilišta znanosti i tehnologije Huazhong za ScienceAlert.
Vrlo kasni obroci mogli bi poremetiti cirkadijalni ritam i metabolizam, objasnio je Shan. S druge strane, vrlo rani posljednji obrok mogao bi biti povezan s rasporedom osobe, bolešću ili manjim unosom energije. Naime, osobe koje su ranije završavale s jelom uglavnom su bile starije, jele su rjeđe i češće imale postojeće zdravstvene probleme. Stoga vrijeme obroka možda u njihovu slučaju nije uzrok lošijeg zdravlja, već njegov pokazatelj.
Nije važan samo broj sati bez hrane
Istraživači su analizirali i vremenski prozor prehrane, odnosno razdoblje između prvog i posljednjeg unosa kalorija. Nakon što je u obzir uzeto vrijeme prvog obroka, njegova duljina nije pokazala dosljednu povezanost sa smrtnošću.
– Vrijeme obroka važan je signal za periferne cirkadijalne ritmove. Kasniji prvi obrok ili jedenje kasno navečer mogli bi pridonijeti neusklađenosti cirkadijalnog ritma i metaboličkim poremećajima, uključujući poremećaje metabolizma masti i glukoze – rekao je Shan.
Istraživanja na životinjama upućuju na moguće mehanizme poput povećanja tjelesne mase, nakupljanja masnoće u jetri, poremećaja bioloških satova u organima izvan mozga i promijenjene apsorpcije masti. No još nije poznato objašnjavaju li upravo ti mehanizmi rezultate dobivene kod ljudi.
Kasno jedenje možda je posljedica lošijeg zdravlja
Moguća je i obrnuta uzročnost. Kasno jedenje može biti posljedica ili pokazatelj lošeg zdravlja, lošeg sna, rada u smjenama ili socioekonomskih okolnosti. Ranije istraživanje na starijim osobama također je pokazalo da se vrijeme doručka pomiče prema kasnijim satima kako se nakupljaju zdravstveni problemi.
– Stoga kasnije jedenje treba tumačiti kao potencijalni pokazatelj rizika i moguće promjenjivo ponašanje, a ne kao konačan dokaz izravnog uzročnog učinka – istaknuo je Shan.
Istraživanje ima i važna ograničenja. Vrijeme obroka uglavnom je procijenjeno na temelju jednog 24-satnog prisjećanja na prehranu na početku istraživanja, što možda ne predstavlja navike osobe tijekom više godina. Na rezultate su mogli utjecati i kronotip, obrasci spavanja, vrijeme tjelesne aktivnosti te drugi čimbenici koji nisu izmjereni.
Zbog toga autori upozoravaju da se na temelju ovih rezultata ne bi trebale donositi radikalne odluke o vremenu obroka.
– Samo na temelju ovih rezultata ljudi ne bi trebali radikalno mijenjati svoj raspored prehrane – zaključio je Shan. Istraživanje je objavljeno u časopisu European Journal of Clinical Nutrition.
(Ordinacija.hr)
