Rekonstrukcija dojke može se napraviti istodobno s mastektomijom ili naknadno, a o najboljoj metodi odlučuje se individualno, ovisno o bolesti i liječenju.
Kada je u svojoj 48. godini Nediljka Karajica otišla na mamografiju jer je, kako kaže, smatrala da je pravo vrijeme za preventivne preglede, nije mogla ni pomisliti da će se samo nekoliko mjeseci kasnije suočiti se s dijagnozom raka dojke. Nalaz mamografije bio je uredan, no dva do tri mjeseca kasnije, prisjeća se, primijetila je da joj je desna dojka na dodir nešto tvrđa. Poslušala je svoj osjećaj i zatražila novi pregled. Ultrazvuk je potvrdio njezinu sumnju, a biopsija pokazala da je riječ o karcinomu dojke u III. stadiju, koji se već proširio na limfne čvorove.
Strah je prisutan
Nakon toga, dodaje, uslijedile su dvije operacije te liječenje kemoterapijom, imunoterapijom i radioterapijom. Prvom operacijom uklonjen je tumor s dijelom okolnog tkiva, a potom se, u dogovoru s izv. prof. prim. dr. sc. Domagojem Eljugom, dr. med., specijalistom opće kirurgije i subspecijalistom plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, koji je predvodio liječenje, N. Karajica odlučila se na uklanjanje obje dojke – desne zbog bolesti, a lijeve preventivno.
– Nakon što mi je dr. Eljuga objasnio sve mogućnosti, nisam se dvoumila oko mastektomije jer sam željela rizik od povratka bolesti svesti na minimum. Strah je naravno postojao, ali ja sam više osjećala želju za životom i vjeru u pozitivan ishod. Budući da je rekonstrukcija napravljena odmah, probudila sam se sretna jer sam i dalje imala osjećaj da sam “svoja” i da imam svoje tijelo. Oporavak je bio težak i bolan. Prvi dan je bio najgori, a svaki sljedeći malo lakši. Nakon dva tjedna počela sam s laganim šetnjama sa svojim psom Sparkyjem, što mi je puno pomoglo. I danas, deset godina kasnije, sretna sam zbog svoje odluke – prisjeća se Karajica.
Njezino iskustvo dobro pokazuje koliko rekonstrukcija može značiti ženi nakon mastektomije. Kako ističe dr. Eljuga, pristup liječenju raka dojke posljednjih se desetljeća uvelike promijenio.
– Danas cilj više nije samo izliječiti bolest, već istodobno nastojati očuvati kvalitetu života žene nakon liječenja. Rekonstrukcija dojke postala je važan i neizostavan dio takvog pristupa. Svaka žena koja se suočava s mastektomijom trebala bi pravodobno dobiti informaciju da postoji mogućnost rekonstrukcije – objašnjava dr. Eljuga.
Dojka se tako danas može rekonstruirati implantatom, vlastitim tkivom pacijentice ili kombinacijom tih metoda. Kod uklanjanja tkiva dojke, dodaje, koža, a nerijetko i bradavica, mogu se sačuvati ako to okolnosti dopuštaju, nakon čega se pristupa rekonstrukciji odabranom metodom. Pritom ne postoji jedno rješenje koje bi bilo najbolje za svaku ženu. O izboru metode odlučuje se individualno, ovisno o vrsti i proširenosti bolesti, načinu na koji je izvedena mastektomija, potrebi za dodatnim liječenjem poput zračenja, građi i zdravstvenom stanju žene, ali i njezinim željama. Ono što je, napominje dr. Eljuga, dobro rješenje za jednu pacijenticu, ne mora nužno biti najbolji izbor za drugu.
Rekonstrukcija se, dodaje, ako to zdravstveno stanje žene i tijek liječenja dopuštaju, može napraviti istodobno s mastektomijom. Riječ je o primarnoj rekonstrukciji, pri kojoj se žena nakon operacije budi s rekonstruiranom dojkom. Takav pristup može imati i estetske prednosti, no nije uvijek najbolji izbor.
– Ponekad je zbog karakteristika tumora ili potrebe za dodatnim liječenjem, osobito zračenjem, sigurnije rekonstrukciju odgoditi. No, odgođena rekonstrukcija ne znači da je mogućnost rekonstrukcije izgubljena. Ona se može napraviti kasnije, kada za pacijenticu bude pravi trenutak – objašnjava dr. Eljuga.
Upravo je primarna rekonstrukcija bila izbor i u Nediljkinu slučaju. Nakon mastektomije probudila se s rekonstruiranom dojkom, što joj je, kaže, puno značilo u suočavanju s bolešću i oporavku.
– Rekonstrukcija mi je iznimno značila jer mi je bilo puno lakše podnijeti cijelu situaciju u kojoj sam se našla, kao i oporavak i daljnji život. Mogla sam nositi istu odjeću kao i prije, otići na plažu u svom najdražem kupaćem kostimu, baviti se blagom fizičkom aktivnošću i osjećati se lijepo u svom tijelu. Fizički ožiljci svedeni su na minimum, tako da nemam svakodnevni podsjetnik na dijagnozu – prisjeća se Nediljka.
Njezino iskustvo, smatra dr. Eljuga, pokazuje zašto rekonstrukciju dojke ne treba promatrati samo kao estetski zahvat. Gubitak dojke može biti emocionalno težak jer je povezan s osjećajem ženstvenosti, samopouzdanjem i doživljajem vlastitog tijela.
– Rekonstrukcija ne može izbrisati iskustvo bolesti, ali može pomoći ženi da se ponovno osjeća cjelovitije i sigurnije u vlastitom tijelu. Ona je važan dio rehabilitacije nakon liječenja raka dojke. Cilj nije napraviti “savršenu dojku”, nego pomoći ženi da se nakon bolesti ponovno osjeća dobro u vlastitom tijelu – objašnjava dr. Eljuga.
Svaka promjena je ozbiljna
Jedna od prepreka odluci o rekonstrukciji mogu biti i strahovi od dodatne operacije, komplikacija, boli i dugog oporavka. Neke žene pritom strahuju da bi rekonstrukcija mogla otežati daljnje onkološko liječenje ili praćenje bolesti.
– To su razumljivi strahovi i o njima treba otvoreno razgovarati. Jedna je od zabluda i da će se zbog rekonstrukcije teže pratiti eventualni povratak bolesti. Današnje dijagnostičke metode mogu otkriti povrat bolesti bez obzira na provedenu rekonstrukciju – kaže dr. Eljuga.
Na važnost informiranja žena o mogućnostima rekonstrukcije već 11 godina upozorava i međunarodni Dan dojki & BRA Day, čija je poruka da mastektomija ne mora značiti trajni gubitak dojke. Iako je svijest o toj mogućnosti danas veća, dr. Eljuga smatra da svaka žena koja se suočava s mastektomijom treba pravodobno dobiti jasnu informaciju o mogućnostima rekonstrukcije. O tome, kao i o zdravlju dojki, ranom otkrivanju i liječenju raka dojke, govorit će se i ove subote od 10 do 13 sati na zagrebačkom Cvjetnom trgu, gdje će se održati ovogodišnji Dan dojki & BRA Day.
– Rano otkrivanje jedna je od najvažnijih stvari koje možemo učiniti u borbi protiv raka dojke. Svaku neuobičajenu promjenu na dojci treba shvatiti ozbiljno i provjeriti s liječnikom, a važno je i redovito brinuti se o svom zdravlju. Ne trebamo živjeti u strahu od raka dojke, nego odgovorno živjeti prema svom zdravlju, zbog sebe i zbog onih koji dolaze nakon nas – zaključuje dr. Eljuga.
(Ida Balog)
