Dotok krvi u mozak bolesnika s HIV-om je jednak kao kod nezaraženih pacijenata starijih između 15 i 20 gona, tvrde stručnjaci.
“Pacijenti dožive stariju
dob, a mnogi izražavaju zabrinutost zbog problema koje imaju s pamćenjem i
drugim kognitivnim funkcijama”, objašnjava neurolog Beau Ances.
“Vjerujemo
kako virus prijeđe u mozak putem zaraženih leukocita. Jednom kada se tamo nađe,
HIV ne zarazi neurone neposredno, nego utječe na podržavajuće stanice koje
otpuštaju faktore imuniteta, a oni oštećuju neurone”
Istraživači
Sveučilišta Washington su ustanovili sličnosti između senilnosti povezane s
HIV-om i Alzheimerove bolesti. Međutim, nije im pošlo za rukom prilagoditi
kognitivne testove koji se koriste za dijagnozu Alzheimerove bolesti i
istraživanja HIV-a.
Magnetskom
su rezonancom izmjerili dotok krvi u mozak kod 26 pacijenata s HIV-om i 25
nezaraženih osoba sličnih godina. Posebno su se koncentrirali na ograničavajuće
faktore kao što su ozljede glave, neuropsihijatrijski poremećaji i zlouporaba
droge.
Dotok
krvi u mozak HIV pozitivnih ispitanika bio je značajno smanjen u odnosu na
nezaražene osobe, a smanjenje je otprilike jednako kao kod nezaraženih osoba
starijih između 15 i 20 godina.
Znanstvenici
su također ustanovili kako HIV smanjuje dotok krvi u mozak čak i kod mlađih
pacijenata koji su se netom zarazili.
“Dotok krvi se prirodno
smanjuje kako starimo, međutim HIV, lijekovi koje uzimamo za njegovo
kontroliranje i neke kombinacije ubrzavaju ovaj proces nezavisno od
starenja”, zaključio je Ances, čije je istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Infectious Diseases.
K. Horvat
