Angina pectoris je bolest srčanih arterija koja, ako se počne liječiti na vrijeme, ne bi trebala napredovati u infarkt miokarda. Glavni simptom je bol nastala kao posljedica tjelesnog napora, koju treba znati prepoznati kako bi se moglo brzo i primjereno djelovati.
Koje su rizične skupine kad je angina pectoris u pitanju, koliko je važan zdrav
način života i prehrane, te što učiniti u slučaju napadaja? Za odgovore smo se
obratili doktoru Zdravku Faletaru, spec. internistu – kardiologu.
Kako prepoznati bol koja prati anginu pectoris?
Bol ili
osjećaj nelagode najčešće se javlja na
području prsnog koša, traje nekoliko minuta, a može se očitovati i kao
osjećaj težine, stiskanja ili probadanja u prsima, lijevoj ruci ili donjoj
čeljusti.
Često opisivana kao osjećaj pritiska u prsnom košu, bol se javlja kao posljedica tjelesnog napora, emocionalnog
stresa, naglog izlaganja hladnoći, obilnih obroka, pretjeranog pušenja i
konzumiranja alkohola, spolnog odnosa, ružnih snova ili naglih promjena
vremenskih prilika. Katkada je bol atipična i može se očitovati bolnošću i
tegobama u predjelu trbuha.
Što učiniti u slučaju napadaja?
Ako
osjetite bilo kakvu bol u grudnom košu, odmah
se javite svojem liječniku koji će vas poslati kardiologu. U slučaju
napadaja liječnik će vam dati vazodilatatore brzog djelovanja (nitroglicerin) u
obliku lingvaleta (tablete koje se stavljaju ispod jezika). Nitroglicerin
počinje djelovati za jednu do dvije minute, a djelovanje traje desetak minuta. Ako
unatoč uzimanju nitroglicerina bolovi ne prestaju, bolesnika treba hitno
transportirati u bolnicu jer postoji opasnost od nastupa akutnog srčanog udara.
Po prestanku napadaja bolesnik bi trebao otići u bolnicu na daljnje pretrage.
Tamo će mu se izmjeriti tlak u stanju mirovanja i u stanju fizičkog napora, dok
leži i dok stoji kako bi se utvrdilo postoji li povišeni krvni tlak;
snimat će se elektrokardiogram (EKG) u mirovanju, te se vršiti analiza krvi
kako bi se izmjerila razina masnoća i šećera u njoj.
Za postavljanje ispravne dijagnoze potrebno je izvršiti i testove opterećenja
(ergometrijsko testiranje na biciklu ili pokretnom sagu), kojima se, pod
liječničkim nadzorom, postupnim fizičkim opterećenjem izazivaju subjektivni
(pojava boli) i objektivni znakove ishemije srčanog mišića
(elektrokardiogramske promjene). Ako je ergometrijski nalazi pri maksimalnom
opterećenju pozitivan (bolovi i promjene na EKG-u), preporuča se radiografija
koronarnih arterija (tzv. koronarografija) kako bi se utvrdio stupanj njihova
suženja.
Kako se liječi angina pectoris?
Liječenje može biti
veoma uspješno – ako se odmah započne. Najbolje
bi bilo da je pacijent pod stalnom liječničkom i kardiološkom skrbi. Bolesnik
bi uvijek uz sebe trebao imati lingvalete nitroglicerina. Kao prevencija mogu se prepisati: acetilsalicilna kiselina jer sprečava
stvaranje krvnih ugrušaka (osim u slučaju kontraindikacija, preporučuje se
svakodnevno uzimanje 75 do 100 mg), nitrati dugotrajnog djelovanja
(djeluju na isti način kao nitroglicerin, ali im djelovanje nastupa sporije i
traje duže), beta blokatori (osim u slučaju astme) koji usporavaju frekvenciju
srca tj. smanjuju potrebe ishemičnog miokarda za kisikom i hranjivim tvarima
ili vazodilatartori (blokatori kalcijskih kanala).
Koje su rizične skupine?
Općenito govoreći, najrizičnije skupine su muškarci
stariji od 40 godina i žene starije od 50 godina. Iako kažu kako žene od
kardiovaskularnih bolesti štite njihovi hormoni, današnji način života
(pušenje, stres…) čini ih podložnima toj vrsti bolesti u jednakoj mjeri kao i
muškarce. Danas ljudi mogu oboljeti i u 20-im i 30-im godinama ako se slabo
kreću, puno puše i ne paze na prehranu.
Kako spriječiti nastanak angine
pectoris?
Važno je paziti na način života, baviti se sportom, te zdravije i raznovrsnije
jesti (smanjiti kalorije, šećer i masti, a više konzumirati voće i povrće).
Treba se potruditi ukloniti sve čimbenike rizika; prestati pušiti, paziti na
težinu, paziti na razinu šećera u krvi.
D. Šorgić
