Abdominalno salo sredovječnih osoba smanjuje volumen mozga i mogući je rizik razvijanja Alzheimerove bolesti i sličnih oblika senilnosti u kasnijoj dobi, pokazalo je američko istraživanje.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Hrvati su na visokom šestom mjestu po
debljini. Ukupno je 20,7 posto stanovništva pretilo, a svaka druga osoba ima
previše kilograma.
Stručnjake Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Bostonu
zanimala je poveznica ukupnog volumena mozga i mjera poput indeksa tjelesne
mase, obujma struka, količine potkožne masti i masnoće koja okružuje organe
(visceralna masnoća). U studiju su uključili nekoliko preko 700 ispitanika prosječno
starih 64 godine, čije su mjere uzete, a mozak je skeniran.
Rezultati upućuju kako je volumen mozga manji kod
osoba sa širokim strukom i većom količinom masnog tkiva oko organa. Međutim,
stručnjaci nisu izvršili preglede koji bi uputili na razvoj Alzheimerove
bolesti, kao što su utvrdili.
Veći rezultati svih tjelesnih mjera i obje vrste
masnog tkiva povezani su sa smanjenim volumenom mozga. Ova je poveznica ostala
važeća čak nakon statističke prilagodbe zbog utjecaja krvnog tlaka, pušenja,
dijabetesa, povijesti srčanih bolesti i razine tjelesne aktivnosti .Iako su i
potkožno i visceralno masno tkivo povezani sa smanjenim mozgom, visceralna je
masnoća imala jaču poveznicu.
Neovisno o teoretskoj poveznici Alzheimerove bolesti i
veće količine sala, vrlo je jasna veza između velikog indeksa tjelesne mase i
masnoće (pogotovo abdominalne, tj. one oko trbuha) i povišenog rizika
razvijanja dijabetesa i srčanih oboljenja.
Debljina i pretilost su odavno ustanovljeni faktori
rizika za hipertenziju, bolesti žuči, koronarne bolesti, dijabetes tipa 2,
osteoartritis i određene vrste raka, stoga liječnici preporučuju promjenu
životnog stila i usvajanje promjena kako biste utjecali na svoje zdravlje, jer
debljina nije problem linije, već zdravlja.
Prema dr.sc. Jozi Jelčiću, endokrinologu
KBC-a Rebro, liječenje debljine uključuje:
- Promjene stila života i pogrešnih navika
- Redovita uravnotežena prehrana s umjerenim smanjenjem unosa energije
(za oko 500 kcal manje od dnevnih energetskih potreba) - Pojačana tjelesna aktivnost (redovite šetnje barem 5 dana u tjednu u
trajanju od najmanje 1/2 h, po mogućnosti 1-1,5 h) - Farmakoterapija (orlistat)
- Psihoterapija
- Kirurška
terapija.
K. Horvat
